Novosti su to iz posljednjeg Prijedloga zakona o životnom partnerstvu, koji je pri Ministarstvu uprave mjesecima radila šarolika radna skupina pod predsjedanjem dr. Aleksandre Korać Graovac sa zagrebačkog Pravnog fakulteta, inače formalne članice komisije Hrvatske biskupske konferencije Iustitia et pax.

Zakon bi ovih dana trebao krenuti u javnu raspravu. Poklopilo se da će se u proceduri istovremeno naći i Obiteljski zakon i Zakon o životnom partnerstvu: iako su dobrim dijelom odredbe tih zakona jednake, statusna pitanja heteroseksualnih i istospolnih parova rješavaju se u dva odvojena zakona, a promijenjena su i imena gotovo jednakih instituta. Tako se brak zove životno partnerstvo, izvanbračna zajednica neformalno je životno partnerstvo, razvod je nazvan raskidom, a bračni ugovor - ugovorom o imovini životnih partnera.

Prema prijedlogu, životno će partnerstvo moći sklopiti samo istospolni partneri. Sklapat će ga pred matičarom u prisutnosti kumova, bit će to svečani čin, a matičar će održati i prigodni govor u kojem će ih upozoriti da u zajednici moraju biti ravnopravni, da se moraju poštovati, uvažavati i međusobno si pomagati.

Kad zasnuju obitelj, neće moći posvojiti dijete. Međutim, ako jedan od partnera ima dijete i živi s njim, drugi će partner moći zatražiti roditeljsku skrb. Upravo je to istospolnim roditeljima bio najveći problem: drugi roditelj s kojim dijete živi nije mogao, recimo, otvoriti bolovanje zbog djetetove bolesti, otići na informacije ili potpisati da dijete smije na izlet.

Cijeli članak pročitajte OVDJE.