Bila je to godina trumponomije, prijetnji nuklearnim napadima na relaciji Pjongjang – Washington, katalonskog pokušaja odcjepljenja od Španjolske, razornih uragana i Despacita.

Bila je to godina u kojoj je u zaraćenom Jemenu zaraženo milijun ljudi kolerom. Bila je to godina lidera novoga kova u Francuskoj, Kanadi i Austriji, mladih, lijepih i uspješnih Emmanuela Macrona, Justina Trudeaua i Sebastiana Kurza, Putinove intervencije u Iraku i izbjegličke krize Rohindža u Mianmaru. Bila je to godina zahuktale Kine, Elona Muska, topljenja Arktika i topljenja nedodirljivosti seksualnih predatora, od holivudskih do poslovnih veličina.

Bila je to godina rasta krajnje desnice, ekstremnih pokreta i stranki, kao i 'purpurnih glasača', kako Norvežani zovu one koji osciliraju između liberalnih i konzervativnih stranki.

Bila je to godina političkog tweetanja, alternativne istine, hibrida i lažnih vijesti. Bilo je toliko 'falske nyheter', 4.450 puta spominjanih u norveškom tisku, da su lažnu vijest u toj zemlji proglasili novim izrazom godine...

Bila je to 2017., a potreba za godišnjom inventurom tolika je da se na Googleu pojavilo 1,070,000,000 rezultata vezanih uz pojam godišnjih lista događaja, lijepih, ružnih, političkih, gospodarskih, sportskih, kulturnih. Čak i bizarnih na čijem se popisu nalaze novosti poput one da u Francuskoj možete kupiti školjke iz automata, a u Japanu rentati oca.

Godina 2017. još se ne da. Ni tri dana prije Silvestrova zbog tajfuna Tembin na Filipinima zbrajaju više od 230 mrtvih, u bujicama i blatnjavim odronima ne zna se broj nestalih, a u Vijetnamu su iz najnižih područja uklonili 73.000 i pripremaju evakuaciju milijun stanovnika, 62.000 plovila ne smije na more. Na drugoj strani svijeta sjeveroistočni dio SAD-a pretvara se u Sibir, a gradić Erie u Pensilvaniji, inače poznat kao snježni rekorder, nikad u povijesti nije doživio toliku snježnu mećavu kao ovu koja je krenula na sam Badnjak.

Eto, i zadnji sati ove godine na odlasku poručuju da se klima mijenja. A mijenja se i odnos prema radu jer se predviđa da će 2018. biti godina umjetne inteligencije (AI), učenja strojeva (ML) – pružanja mogućnosti učenja računalima bez izričitog programiranja – i njihove primjene u stvarnom životu, što će mijenjati potrebu za radnim mjestima, a i naše živote. Na bolje ili lošije?

Šveđanima, uvjereni su, svakako na bolje. Najnovije istraživanje Europske komisije pokazuje da ih 80 posto podupire robotizaciju i umjetnu inteligenciju, za razliku od rezultata istraživanja Pew centra prema kojemu se 72 posto Amerikanaca boji da će roboti i računala zamijeniti ljude.

'Upitate li u Švedskoj sindikalnog vođu boji li se novih tehnologija, odgovorit će vam da se boji starih', kaže švedski ministar rada i integracija Ylva Johansson. Nestankom starih radnih mjesta, radnike treniramo za neka nova. 'Mi ne želimo štititi radna mjesta, nego radnike', kaže Johansson.

Takav odnos prema budućnosti – piše The New York Times – ne čudi u Švedskoj i skandinavskim susjedima s jakim sindikatima, obilnom pomoći države kroz socijalne programe i dubokim povjerenjem između zaposlenika i poslodavca. Roboti su ovdje zato da kompanije čine učinkovitijima, a što su poslodavci uspješniji, to i njihovi radnici dobivaju proporcionalno deblji komad kolača, za razliku od SAD i Britanije gdje su plaće stagnirale unatoč većim profitima korporacija, piše ovaj dnevnik zaključujući da Amerikanci nordijske zemlje doživljavaju kao dadilje-države, za razliku od pravog kapitalizma koji caruje na mjestima kakva je Silicijska dolina.

Kada je riječ o novim tehnologijama, jedan od najizazovnijih pokusa bit će zabrana pametnih telefona u osnovnim školama u Francuskoj od rujna 2018. Ovisnost o videoigricama Svjetska zdravstvena organizacija će sljedeće godine uvrstiti u popis poremećaja mentalnog zdravlja. Američka istraživanja pokazuju da korištenje pametnih telefona, interneta i računala – naročito za vrijeme ovih prazničnih dana kada se usamljenost osjeća bolnije no inače – pomaže starijima u borbi protiv usamljenosti, depresije, osjećaja napuštenosti i pomanjkanja poštovanja te im podiže osjećaj da još nekome nešto znače, makar putem Skypea, naravno, ako te spravice imaju. Mlađe generacije mogu učiti starije kako spravice funkcioniraju, što je također vid komunikacije.

U 2017. s posebnom pozornošću praćeni su predsjednički izbori u Francuskoj i parlamentarni u Njemačkoj. U 2018. bit će zanimljiv odgovor Meksikanaca na Trumpove prijetnje zidom, jer mnogi daju prednost predsjedničkom kandidatu Andresu Manuelu Lopezu Obradoru, vođi lijeve stranke Nacionalnog pokreta obnove (MORENA). Hoće li u Brazilu, potresenom kroničnom korupcijom, bivši predsjednik Luiz Inácio Lula da Silva, biti i budući, unatoč optužbi za korupciju? Italija je nakon Drugog svjetskog rata imala 66 vlada s labavom koalicijom, pa zašto ne bi dobila još jednu? Što će o Trumpovoj Americi reći izbori za 435 mjesta u Zastupničkom domu i 100 u Senatu sljedećeg studenoga?

Hoće li se Recep Erdoğan učvrstiti na predsjedničkoj stolici (tehnički izbori su na redu 2019., ali se očekuju 2018.), unatoč tome što je u Turskoj poslije ugušenog vojnog udara iz javnog sektora otpušteno 150.000 ljudi, a 60.000 završilo iza rešetaka? Jedini predsjednički re-izbori s izvjesnim ishodom oni su u Rusiji. Putin nema protivnika, a Središnja izborna komisija ionako je zabranila izlazak na izbore jedinom protukandidatu Alekseju Navalnom jer je osuđivan zbog korupcije, za koju vođa slabašne opozicije tvrdi da je obična namještaljka.

U svakom slučaju bit će to još jedna zanimljiva godina. Znate li onu: 'Ne daj mi Bože živjeti u zanimljivim vremenima'? Sudeći po Nostradamusu, 2018. bit će više nego zanimljiva. Katastrofalno zanimljiva. Jer francuski vidovnjak previđa da će 2018. 'smrt izlaziti iz grobova, svijet će se morati suočiti s promjenama među nacijama i dogodit će se nekoliko prirodnih katastrofa koje će uzdrmati svijet'. Ne bismo dalje. Sretna Nova.

P. S. Pustimo Nostradamusa i prepustimo se EU-optimizmu. Unatoč Brexitu, neizvjesnim francuskim i njemačkim izborima, unatoč kolapsu najveće talijanske banke, Kataloniji, spornoj reformi pravosuđa u Poljskoj i ostalim nevoljicama, Međunarodni monetarni fond ocjenjuje da Europi u zadnjem desetljeću nikada nije išlo bolje nego 2017. Taj trend očekuju sljedeće godine.