Ono što je Donald Trump nazvao 'velikim, prekrasnim poklonom Amerikancima za Božić', voditeljica manjina Zastupničkog doma Nancy Pelosi smatra 'poreznom apokalipsom, skandaloznom muljažom, jednim od najgorih činova plutokulture u američkoj povijesti'.

Riječ je, dakako, o Trumpovoj prvoj velikoj zakonodavnoj pobjedi, 'masovnom poreznom remontu', čime su mu  – piše Time – 'republikanci u gornjem domu Kongresa, Senatu, prošle srijede isporučili epsku reviziju američkih poreznih zakona, donoseći velikodušne porezne olakšice korporacijama i najbogatijim Amerikancima, a zakidajući srednju klasu i obitelji s nižim primanjima'. Time se temeljito prekraja 1500 milijardi dolara, koliko u američku blagajnu godišnje pristiže novca od poreznih obveznika.

Dok republikanci uporno tvrde kako će reforma ubrzati gospodarski rast jer će korporacije, blagoslovljene novim cashem, povisiti plaće i zaposliti više radnika, u anketama, poput one CNN-a, 55 posto ispitanika to vidi kao podmazivanje bogatih poput Trumpa i njegove obitelji, a produbljivanje jaza između bogatih i siromašnih.

I Saudijci su se bavili državnom kasicom. Nakon što je prošlog mjeseca dao uhititi 11 prinčeva, četiri aktualna ministra i desetke bivših vladinih visokih dužnosnika te objavio sveopći rat protiv korupcije, saudijski kralj Salman bin Abdulaziz Al Saud prošlog tjedna najavio je usvajanje najvećeg proračuna u povijesti zemlje: 783 milijarde saudijskih rijala ili 209 milijardi dolara. Nije loše s obzirom na pad cijena nafte.

Samo koji dan ranije kralj Salman obradovao je građane odlukom o ukidanju zabrane odlaska u kino jer je ono bilo prijetnja vjerskom i kulturnom identitetu zemlje. Prvi put nakon zatvaranja kinodvorana prije 35 godina Saudijci će početkom 2018. uživati u blagodatima njihove verzije CineStara s pet zvjezdica. Uz dozvolu ženama da u nadolazećoj godini konačno mogu sjesti za volan i posjećivati sportske arene, najnovija odluka dio je velikog reformatorskog plana nazvanog 'Vision 2030', kojim prevratnički raspoložen suveren želi olabaviti jednu od najkonzervativnijih, ali i najbogatijih zemalja na svijetu.

Državni su cenzori izgubili bitku protiv filma, ali koliko je zabrana uopće imala smisla u doba YouTubea i interneta?

Da biste koristili internet i YouTube, morate, naravno, imati određene uređaje, a oni brzo zastarijevaju i odlaze u otpad. Najnovije  izvješće Međunarodne telekomunikacijske unije UN-a procjenjuje da je u 2016. godini kao e-otpad završilo gotovo 45 milijuna tona elektronike (od toga milijun tona punjača), a reciklirano je 20 posto. Vrijednost sirovina utrošenih u odbačene spravice procjenjuje se na 55 milijardi dolara, od čega se devet milijardi odnosi na pametne telefone. Prema tom izvješću, Europa i Rusija proizvedu 28 posto e-otpada u svijetu, ali ga i najviše recikliraju. Visoki postotak reciklaže pak zahvaljuju tome što se u savjesnoj Švicarskoj, Švedskoj i Norveškoj reciklira 70 posto elektronike, za razliku od jedva nešto više od 20 posto u SAD-u ili 14 posto u Kini.

A prošlog ponedjeljka tisuće građana Lufenga, grada u južnoj kineskoj oblasti Guandong, na lokalnom je sportskom stadionu nazočilo mučnom spektaklu zvanom 'Miting osude'. Deset osuđenika na smrt dovezeno je policijskim kombijima na posebno izgrađenu pozornicu uz zaglušujuću larmu sirena. Tamo im je pročitana presuda, a potom izvršena kazna. Sedmorica su platila glavom zločine vezane uz drogu, a trojica su osuđena na smrt zbog razbojstva i pljačke. Četiri dana prije 'Mitinga' gradske su vlasti putem društvenih mreža pozivale građanstvo na dolazak, a na videosnimkama uživo među publikom je viđen priličan broj učenika u školskim odorama.

Grad Lufeng je inače na zlu glasu zbog proizvodnje i trgovine drogom, naročito kristal metadonom, pa ni ljetošnje javno smaknuće 13 dilera i uhićenje 200 osoba tijekom racije u selu nedaleko od Lufenga očito nije opametilo pogubljene.

U najnoviju priču o drogi ovih dana upetljala se i jedna glavata želva. Naime kontrolirajući pučinu oko Key Westa na Floridi, obalna je straža primijetila plutajuće plastične pakete povezane konopcima. Ispostavilo se da je riječ o 900 kilograma kokaina vrijednog 53 milijuna dolara, što i nije neka vijest u tom području, u kojem policija svako malo lovi narkodilere, da se među pakete nije zapetljala ova ugrožena vrsta morske kornjače. Želva je spašena, izvještava The Miami Herald.

Na što sve Amerikanci troše onih 1500 milijardi dolara? Ima toga, pa i na tajni Pentagonov program istraživanja neidentificiranih letećih objekata (NLO), tvrdi The New York Times te kaže da je u godišnjem proračunu od 600 milijardi dolara ministarstva obrane gotovo nemoguće identificirati 22 milijuna troška na identifikaciju prijetnji zrakoplovnoj sigurnosti, kako glasi program koji je navodno ugašen 2012., ali traje.

P.S. Obitelj jednog njemačkog vozača kamiona nije još odlučila u što će utrošiti 8000 eura koje im je ovaj ostavio u nasljeđe. Problem je bio izbrojiti novac jer je štedljivac 30 godina štedio u kovanicama od jednog pfenniga, stotog dijela nekadašnje njemačke marke. Budući da se njemačka marka i danas može promijeniti u euro, obitelj je podružnici Deutsche Bundesbank (njemačke Središnje banke) u Oldenburgu nedaleko od Bremena istovarila 2500 kilograma novca, zapakiranog u plastične vrećice, te ga je bankovni službenik Wolfgang Kemereit punih šest mjeseci brojao uz redovan posao, dok nije izbrojio 1,2 milijuna kovanica. Krenete li od danas štedjeti naše lipice, što mislite - koliko će vaši nasljednici za njih dobiti eurića 2047. godine?