Službenog pojašnjenja nema, pa je ostaje nejasno radi li se isključivo o jezičnom i gramatičkom pitanju ili se iza odluke krije i politički stav. Želi li konzervativna - a neki bi rekli i profašistička - nova premijerka demonstrirati sklonost patrijarhatu i 'uspostavu autoriteta kroz muški rod'? Je li se, da je htjela, jednostavno mogla nazvati La Signora, dakle predsjednica?

Rasprava se prelila i na društvene mreže u Hrvatskoj, na kojima su komentatori poprilično zbunjeni: jedni smatraju da Meloni naprosto 'trola', drugi da 'demonstrira svoj osjećaj inferiornosti', treći da je problem u 'nedorečenosti talijanskog jezika'.

Saborski zastupnik Mosta, filozof i prevoditelj Nino Raspudić očekivano je skloniji tezi da ovim potezom Giorgia Meloni pokušava stati na kraj 'nategnutoj političkoj korektnosti'.

'Postoji standardni muški oblik i za jedan i za drugi spol, a Meloni očito ima stav da su žene dovoljno sposobne postati premijerke i da im nije potrebna takva vrsta licemjerne lingvističke potpore. I sam smatram da se nepotrebno ide u bezveznu sitničavost: mjesec je, recimo, na hrvatskom jeziku muškog, a na talijanskom ženskog roda. Što bismo trebali kod prevođenja, izmišljati nove rogobatne izraze i provoditi nasilje nad jezikom?' kaže Raspudić za tportal.

Ugledan hrvatski novinar iz Rima Inoslav Bešker ovom temom bavio se prošlog tjedna, ali i prije punih sedam godina, kada je Kolinda Grabar Kitarović prisegla na dužnost 'Predsjednika (a ne Predsjednice) Republike Hrvatske'. Bešker koncizno objašnjava zašto je talijanski slučaj zapravo vrlo sličan hrvatskome.

'Ustavne funkcije i u Italiji su zadane u muškom rodu, odnosno ne postoje dvostruke rodne oznake (u gramatici postoje rodovi, a ne spolovi). Dakle postoje Predsjednik Republike, Predsjednik Vlade, Predsjednik Parlamenta i tako dalje', kaže Bešker.

'Ima ih koji na nekoj od tih funkcija dosljedno primjenjuju ustavni rod, bez obzira na vlastiti spol i bez obzira na to koliko se inače protive rodnoj terminologiji. Giorgia Meloni nije prva prema njima - prva predsjednica talijanskog Zastupničkog doma Irene Divetti ustrajno je zahtijevala da bude titulirana kao predsjednik', dodaje Bešker.

U Hrvatskoj su, objašnjava, spontano nastale adekvatne rodne inačice kad bi prvi put neka žena stekla neku ustavnu funkciju - pa je tako zadnjih decenija uveden pojam 'ministrica', što naprosto iziskuje logika. Ona je, kaže Bešker dovitljivo, u hrvatskom jeziku često jača i od gramatike:

'Isti muškarac kod nas može biti i 'pi*da' i 'pi*dun', smije se Bešker.

Tportal je kontaktirao s više hrvatskih lingvista i talijanista, no većina njih nije se osjetila kompetentnima komentirati ovu temu jer to nadilazi njihovu struku. Za plastičnije pojašnjenje hrvatskim čitateljima citirat ćemo nekadašnju predsjednicu Ustavnog suda Jasnu Omejec, a koja je prilikom inauguracije Kolinde Grabar Kitarović razriješila dvojbe pozvavši se na Zakon o ravnopravnosti spolova u kojemu stoji: 'Riječi i pojmovni sklopovi koji imaju rodno značenje, bez obzira jesu li u zakonima ili drugim propisima korišteni u muškom ili ženskom rodu, odnose se na jednak način na muški i ženski rod.'

Drugim riječima, osoba može biti jednog spola, no funkcija koju obnaša ne mora biti jednakog roda. Gospođa predsjednik ne samo da nije nezakonito, nego nije ni pogrešno.