Poznati borac za ljudska prava i novinar Roland Jahn, koji je trenutačno direktor Saveznog ureda za istraživanje djelovanja državne sigurnosti (STASI) bivše Demokratske Republike Njemačke, danas je u Novinarskom domu održao predavanje o iskustvima institucije na čijem je čelu, ali i o iskustvima života u komunističkoj diktaturi naglasivši pritom važnost suočavanja s prošlošću.

Jahn, kojeg je kao 'čovjeka izuzetnog moralnog integriteta i borca za istinu' u uvodnom dijelu predavanja predstavio Josip Juratović, jedini Hrvat zastupnik u Bundestagu, u svojem je iscrpnom predavanju u više navrata spomenuo kako je danas, nakon 25 godina od pada Berlinskog zida, ujedinjenja Njemačke i dolaska demokracije, važno pokretati procese koje se tiču suočavanja s prošlošću. Valja napomenuti kako su upravo procesi suočavanja s prošlošću i njemački pozitivni primjeri transparente lustracije bile tema nedavnog razgovora novinara tportala Gordana Duhačeka s Rolandom Jahnom

Prema Jahnu, postupak koji je provela Njemačka nakon ujedinjenja, a to je temeljita provjera jesu državni službenici koji su nakon ujedinjenja ostali u državnoj službi bili suradnici zloglasnog Stasija, bio jedini ispravan način kako se takvi postupci ne bi ponovili.

Ovaj borac za ljudska prava i čelni čovjek institucije koja ima budžet od 100 milijuna eura smatra kako se primjer Savezne Republike Njemačke kada je u pitanju razotkrivanje svih suradnika bivše istočnonjemačke tajne službe ne temelji na osveti već isključivo o traženju pravde.

Pritom je spomenuo nekoliko slučajeva iz prvih dana ujedinjenja kada su građani zaposjeli arhive Stasija i čuvali ih vlastitim životima, a sve kako bi oni jednog dana izašli na vidjelo. Pritom se prisjetio i vlastitog slučaja kada je uvidom u svoj dosje uvidio kako ga je tajnim službama izdao blizak prijatelj, zbog čega je bio 22 mjeseca u zatvoru i potom izgnan u Saveznu Republiku Njemačku.

'Sačuvani dosjei prilika su da doznate, osim tko je izdajica, i tko vam je pravi prijatelj, i to je samo jedna od dobrih stvari koju je ujedinjena Njemačka napravila kada je odlučila tajne dosjee napraviti dostupnima svim građanima', kazao je Jahn.

Gost iz Njemačke naveo je kako je čak dva milijuna ljudi iz javnih službi nakon nestanka DDR-a prošlo temeljitu provjeru kojom se utvrđivala njihova moguća suradnja sa Stasijem. Prema Jahnovom mišljenju, naročito je bilo važno razotkriti doušnike i suradnike Stasija koji su se usporedo s cinkanjem bavili svojim primarnim poslovima, a kako dolaskom demokraciji ne bi mogli nastavili svoje karijere u državnim službama. Pritom se, naglasio je aktivist za ljudska prava koji je dvadesetak puta bio uhićivan, nisu se radili popisi tih ljudi te su državne službe same odlučivale što će raditi s bivši suradnicima tajne službe na zlu glasu.

'Neki su dobili otkaze, neki su premješteni, a neki su dobili drugu šansu', kazao je Jahn naglasivši kako je u njemačkom slučaju bilo ključno uspostaviti transparentnost oko razotkrivanja nekadašnjih suradnika tajnih službi sigurnosti i ne zataškati konflikte iz prošlosti.

Čuvanje dokumenata i omogućavanja njihovog pristupa građanima za Njemačku je bio veliki izazov, smatra Jahn, dodajući kako je ustanovljenim zakonskim osnovama o samim dokumentima i njihovom objavljivanju izbjegnuta osveta i uspostava prava i pravde. Govoreći o osveti, Jahn se prisjetio svojeg susreta s bivšim agentom Stasija nedugo nakon pada Berlinskog zida. Agent ga je u strahu pitao želi li se nakon pada diktature osvetiti njemu i njegovoj obitelji, no Jahn mu je odgovorio kako 'osveta nije put kojim ujedinjena Njemačka treba krenuti već se bazirati isključivo na odgovornosti, otkrivanju počinitelja, objašnjavanju uzroka i posljedica koje su dovele do situacije da brat špijunira brata i konačno liječenju rana iz prošlosti'.

Gost predavač osvrnuo se i na problem lustracije o kojoj se u Hrvatskoj naširoko priča. Prema njegovom mišljenju u postupku suočavanja s prošlošću najvažnije se riješiti tereta prošlosti, izbjeći osvetu i dopustiti da se u tom procesu nađe načina za zacjeljivanje starih rana, a počinitelju pružiti prilika za novi početak i bolji život kojem teže sve napredne demokracije.