Povjerenstvo za unutarnji nadzor Kliničkog bolničkog centra Split dovršilo je internu istragu incidenta u kojemu su zamijenjeni identiteti dviju pacijentica, nakon čega je jedna od njih preminula i pokopana je pod pogrešnim imenom u Hercegovini, dok je druga nastavila živjeti pod krivim imenom. Kako tportal doznaje, pacijentice su u bolnicu primljene pod pravim imenima, a zamjena se dogodila tijekom njihovog transporta između dvaju bolničkih odjela
Interna istraga utvrdila je da su prebacivanja obavljana 'dogovorno', odnosno uz usmenu komunikaciju, te da pacijente prilikom transporta nije pratila njihova dokumentacija, kako je uobičajeno. Razlog tomu jest želja da se dokumenti ne kontaminiraju virusom, pa nalazi i drugi papiri - pojednostavljeno rečeno - nisu putovali na ležaju zajedno s pacijentima.
Dvije žene prebacivane su između Odjela za infektologiju i Respiratornog centra KBC-a Split.
Rezultati bolničke istrage upućeni su u ponedjeljak na adresu Ministarstva zdravstva, a još uvijek se čekaju i rezultati inspekcije koju je na teren uputilo samo ministarstvo te koja je uzela izjave svih zdravstvenih radnika koji su na bilo koji način sudjelovali u zbrinjavanju pacijentica, kao i presliku njihove medicinske dokumentacije.
Upravno vijeće sklono Meštroviću
Tek nakon toga očekuje se sjednica Upravnog vijeća KBC-a Split i odluka o eventualnom prihvaćanju ostavke ravnatelja Julija Meštrovića. On se, podsjetimo, stavio mandat na raspolaganje i zatražio razrješenje odmah nakon što je skandal otkriven, preuzevši na sebe odgovornost za propust. Objavljeno je da će nastaviti obnašati dužnost kako institucija ne bi bila obezglavljena, a odmah potom Stručno vijeće jednoglasno je odbilo njegovu ostavku.
Neslužbeno se može doznati da su u Upravnom vijeću skloniji ostanku Meštrovića na mjestu ravnatelja, a i on bi se mogao pokolebati. Odmah po otkriću pogreške posjetio je obitelji pacijentica, te im se javno ispričao.
U slučaju zamjene identiteta dviju pacijentica nesumnjivo se radi o ogromnom propustu, što je interna istraga pripisala lošoj organizaciji i dala pismene preporuke za poboljšavanje sustava. No, s druge strane, olakotne okolnosti mogu se pronaći u izvanrednim okolnostima oko koronavirusa te strahovitom pritisku na splitsku bolnicu, koja je zbrinula više od trećine svih pacijenata i najtežih slučajeva u Hrvatskoj. Samo u nekoliko dana početkom travnja zaprimila je gotovo stotinu oboljelih, mahom štićenika umirovljeničkih domova, od kojih neki nisu bili kontaktibilni. Upravo tada dogodila se zamjena identiteta dviju korisnica dvaju različitih domova u okolici Splita.
Narukvice standard nakon incidenta
Pacijentice su bile teškog zdravstvenog stanja i nisu mogle jasno komunicirati niti se odazvati na ime. Jedna od pacijentica preminula je 16. travnja, a pokopao ju je član obitelji druge pacijentice i ne znajući da u lijesu nije njegova tetka. Sve je otkriveno tjednima kasnije, nakon što su djelatnici bolnice u dom u Seget Vranjici pokušali vratiti pacijenticu koja nije bila ona pod čijim su je imenom vodili.
Zamjena identiteta nesumnjivo je utjecala na tijek liječenja, no ostaje nerazjašnjeno je li imala utjecaja i na njegov ishod. Ministar zdravstva Vili Beroš već ranije je kazao da 'pogreška nije uzrokovala bilo kakav propust u liječenju i nije uzrokovala letalni ishod kod jedne od bolesnica'.
U splitskoj bolnici su nakon ovog incidenta najavili uvođenje sustava narukvica za pacijente s barkodom, što je u većem dijelu hrvatskih bolnica već dio standarda.
Rezultate internog nadzora poslanih u Ministarstvo zdravstva zatražilo je i Državno odvjetništvo.