Predsjednica Grabar Kitarović kazala je kako joj je bilo važno razgovarati ne samo s predstavnicima parlamentarnih stranaka, nego i s predstavnicima sindikata, stručne i akademske zajednice. 'Prije dva mjeseca stupila sam na dužnost, kao najviši dužnosnik, izravno birana od građana Republike Hrvatske, te držim kako je normalno, a i uobičajeno u cijelom zapadnom svijetu kojemu pripadamo, da se kao nova predsjednica upoznam kako s čelnicima stranaka, tako i s njihovim političkim stajalištima i planovima. Isto tako, želja mi je bila utvrditi zajedničke nazivnike u identificiranju pravih problema u društvu kako bismo pokušali kreirati prostor za dijalog, posebice uzimajući u obzir to da je ovo ujedno izborna godina. Cilj mi je, kako sam i najavljivala, okupljati u dijalog. Često nećemo imati ista načela i poglede, no razgovorom ćemo naći zajedničke nazivnike i na njima početi graditi budućnost', kazala je Grabar Kitarović.

Kao jedan od glavnih problema predsjednica Grabar Kitarović detektirala je demografsku krizu koja se, po njoj, očituje kroz slab natalitet i odlazak ljudi iz Hrvatske. 'Starimo kao društvo i država, a iseljavanje, posebice mladih i obrazovanih ljudi u ključnoj dobi, kada bi trebali zasnivati obitelj, dubok je problem', krenula je predsjednica sa izlaganjem ključnih točaka.

Kao drugi ključni problem stranački čelnici istaknuli su, kaže predsjednica, nedostatak dijaloga.

'Iako postoje različita mišljenja, što je za jednu demokraciju itekako poželjno, razgovor se mora odvijati, argumentirane rasprave se moraju odvijati, a to upravo izostaje. Istaknuta je potreba stavljanja naglaska na služenje narodu i građanima, na komuniciranje i slušanje građana, a ne na vladanje', rekla je predsjednica.

Treći problem, smatra predsjednica, nije samo gospodarska kriza, nego opća društvena kriza koja se očituje u krizi morala, etike i vrijednosti, u najdubljoj podijeljenosti društva do sada.

'Ne postoji politika nacije, a prisutan je nedostatak nade i motivacije kod ljudi, kao i nedostatak entuzijazma. Naravno, tu opću društvenu krizu ponajprije osjećamo kroz velik broj nezaposlenih i blokiranih građana', poručuje predsjednica.

Ne postoji, nastavlja dalje Grabar Kitarović, jedinstvena temeljna gospodarska politika koja bi trebala odgovoriti na pitanje: kakvu to gospodarsku politiku želimo njegovati - plansku ili tržišnu.

'Sugovornici ističu potrebu naglaska na politiku održivog gospodarskog razvitka, a kao barijere ističu nepredvidljivost sustava zbog čestih promjena ili najava promjena u zakonskim okvirima ili pak u fiskalnim ili parafiskalnim nametima te izmjenama Zakona o radu, lošu investicijsku klimu, rast duga, gubitak radnih mjesta i neisplate plaća, posebice državnih tvrtki, a znamo da je riječ o kaznenom djelu. Naposljetku, no ne manje važno, selo izumire i ne postoji jasna dugoročna strategija razvoja poljoprivrede, iako se vidi potencijal u toj gospodarskoj grani. Moramo biti svjesni toga da imamo iznimno očuvane prirodne resurse i nekontaminiranu zemlju, zato nam očuvanje okoliša te njegovo racionalno korištenje mora biti visoko na listi prioriteta', rezimira predsjednica.

Sugovornici su je u protekla dva tjedna, kaže, upozorili i na slabost institucija i nisku razinu produktivnosti državne administracije, ali i nužnost reforme lokalne i regionalne samouprave.

'Previše je neproduktivnih agencija, a i loša je vertikalna i horizontalna komunikacija među njima. To je i najveća zamjerka ulagača. Veći dio sugovornika ističe nisku razinu iskoristivosti fondova EU-a, sporo pravosuđe te slabu iskoristivost državnih resursa, kao i državne imovine. I dalje se treba aktivno boriti protiv korupcije i to na svim razinama, istovremeno pazeći na stabilnost poduzetničke i investicijske klime. Deklarativno se poziva na institucije, a istovremeno se one ne osnažuju i ne izgrađuju. Naravno, valja nastaviti i dalje unapređivati prava manjina', smatra predsjednica Grabar Kitarović.

Neki od sugovornika, kazala je predsjednica, upozorili su je i na stanje u obrazovnom sustavu. 'On još ne poznaje sustav dualnog obrazovanja iako bi to moglo pomoći zapošljavanju ljudi. Zatim, nedovoljno se iskorištavaju nezavisna udruženja, komore, instituti i slične stručne i strukovne organizacije prilikom iznalaženja rješenja za postojeće, ali i za buduće izazove. Cijeli aparat postao je neka vrsta adhokracije', kazala je predsjednica.

Svjesna je da je 2015. kao izborna godina, godina praznog hoda. 'To rezultira strahom od preuzimanja odgovornosti za donošenje teških odluka, a i ignoriraju se sve inicijative koje dolaze s druge strane', kazala je predsjednica.

No unatoč tome, Grabar Kitarović ne misli odustati od dijaloga.

'Nastavit ću razgovarati s institutima i drugim stručnim organizacijama, kojima je uostalom i posao iznalaziti odgovore na ova pitanja i izazove ili koji barem trebaju postaviti prava pitanja za kvalitetnu javnu raspravu. Neki od njih možda već imaju rješenja, ali nitko ih nije saslušao, a neki će možda dobiti motivaciju da obave analize prijeko potrebne za nas političare kako bismo donosili informirane odluke. Nakon što obavim i te razgovore i prikupim određena stajališta i podatke, bit ću ih spremna podijeliti opet s čelnicima parlamentarnih stranaka, u nadi kako bi to moglo pomoći daljnjem dijalogu u političkom prostoru te kvalitetnoj javnoj raspravi', zaključuje predsjednica Kolinda Grabar Kitarović.