Bugarski predsjednik Plevnelijev istaknuo je na zajedničkoj konferenciji za novinare da prijateljski odnosi hrvatskog i bugarskog naroda sežu daleko u prošlost.

Davne 1230. godine bugarski car Ivan Asen II. potvrdio je Dubrovčanima povlastice za trgovanje po Bugarskoj, a dubrovački trgovac Pavao Đurić bio je 1598. među organizatorima prvog ustanka protiv Osmanskog Carstva u Trnovgradu, današnjem Trnovu, koji je ugušen u krvi, podsjetio je.

Bugarska jako cijeni i hrvatskog biskupa Josipa Jurja Strossmayera kao velikog vizionara, Europljanina i prijatelja bugarskog naroda koji je zaslužan za tiskanje prve zbirke makedonskih i bugarskih narodnih pjesama 1861. koja je na njegovo inzistiranje objavljena pod naslovom "Bugarske narodne pjesme", istaknuo je.

"Hrvatska je oduvijek izražavala potporu miru i neovisnosti Bugarske", kazao je, istaknuvši da je Bugarska priznala Hrvatsku odmah 15. siječnja 1992., zajedno sa svih 12 članica tadašnje Europske zajednice.

Grabar-Kitarović kazala je da je ponosna na sve što povezuje Hrvatsku i Bugarsku, od Josipa Jurja Strossmayera do Dubrovačke Republike i recentne povijesti te istaknula da su temelji zajedničke budućnosti dviju zemalja članstvo u Europskoj uniji i NATO-u.

Bugarski predsjednik kazao je da dvije zemlje u okviru EU-a i NATO-a jako dobro surađuju i dijele mnoga stajališta.

Energetska suradnja

Bugarska i Hrvatska podržavaju euroatlantsku integraciju svih zemalja jugoistočne Europe i spremne su zajednički raditi na izgradnji dugoročnog mira, stabilnosti i razvoja tog dijela Europe, istaknuo je.

Kao prioritetna područja za jačanje suradnje bugarski predsjednik istaknuo je energetsku sigurnost i neovisnost za što je potrebno diversificirati dobavne pravce i bolje povezati električne i plinske mreže te razvoj prometne infrastrukture.

Grabar-Kitarović podržala je bugarsku inicijativu uspostave energetske burze za jugoistočnu Europu.

Kad je riječ o konkretnim mjerama na području energetske suradnje u regiji, predsjednica je najavila da će se u kolovozu u Dubrovniku održati summit inicijative Jadran-Baltik-Crno more na kojem će to biti jedna od važnih tema.

Prije toga, predstavnik RH obići će sve države u regiji kako bi definirao kako bi se moglo nastupiti prema EU-u u cilju osiguranja europskih sredstava u te svrhe u idućem dugoročnom proračunu EU-a, a razmatra se i moguće kreiranje regionalnog programa za infrastrukturne projekte, kako energetske tako i prometne.

Važno mjesto u tome imat će i LNG terminal na Krku te Jadransko-jonski plinovod, kazala je.

Isto tako, potrebno je razraditi i nastup prema trećim tržištima, dodala je.

Bugarski predsjednik napomenuo je da u EU postoji čitav niz instrumenata i inicijativa za jačanje gospodarske i energetske suradnje kao što su Instrument za povezivanje Europe (CEF), Dunavska, Crnomorska i Jadransko-jonska euroregija te novi Junckerov plan za poticanje investicija.

Podržao je također inicijativu Jadran-Baltik-Crno more, koju hrvatska predsjednica zagovara od početka mandata kao novi način suradnje srednjoeuropskih zemalja na osi sjever-jug.

Bugarska također planira uspostaviti plinsko čvorište kod Varne na crnomorskoj obali, koje će uključivati LNG terminal, i taj projekt upravo finalizira u suradnji s Europskom komisijom kako bi bio u skladu s europskim propisima.

Bugarska zagovara taj projekt otkako je Rusija krajem 2014. odustala od plinovoda Južni tok zbog protivljenja Europske komisije.

Čvorište nazvano "Balkan" bit će 100 posto u bugarskom vlasništvu, a graditi bi se trebalo uz potporu EU fondova. Plin za taj regionalni distribucijski centar dolazio bi iz Rusije, Azerbajdžana i Turkmenistana, kao i s bugarskih i rumunjskih plinskih polja.

Hrvatska i Bugarska surađuju i u pripremama za Schengen

Bugarska je ušla u EU 2007. zajedno s Rumunjskom, no dvije zemlje još nisu članice schengenskog prostora iako već nekoliko godina ispunjavaju tehničke uvjete, jer se tome protive neke članice EU-a iz političkih razloga. Od njih se očekuje da poboljšaju učinkovitost pravosuđa i borbu protiv korupcije, a u slučaju Bugarske i borbu protiv organiziranog kriminala, što Europska komisija prati u sklopu posebnog monitoringa (Mehanizam suradnje i verifikacije, CVM).

Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker obećao je da će monitoring biti ukinut do kraja njegova mandata 2019. ako Komisija i države članice budu zadovoljne postignutim napretkom. U zadnjem CVM izvješću iz siječnja ove godine Komisija još nije bila zadovoljna, posebice s Bugarskom.

Grabar-Kitarović kazala je da će 1. srpnja ove godine Komisija u Hrvatskoj započeti schengensku evaluaciju koja bi trebala trajati oko godinu dana, a na osnovi koje će se procijeniti ispunjava li Hrvatska sve uvjete za pristupanje Schengenu.

Provjera obuhvaća primjenu schengenske pravne stečevine u području vanjskih granica, policijske suradnje, vizne politike, sudjelovanja u Schengenskom informacijskom sustavu (SIS) i zaštiti osobnih podataka. Ukupna schengenska pravna stečevina obuhvaća i pravosudnu suradnju u građanskim i kaznenim stvarima, te se u širem smislu veže i uz funkcioniranje pravosudnog sustava općenito.

Za pristupanje Schengenu potrebna je jednoglasna odluka Vijeća EU-a (države članice), na osnovi pozitivne ocjene Europske komisije da su ispunjeni svi uvjeti.

Državama članicama do sada je za ulazak u Schegen trebalo tri do osam godina nakon pristupanja EU-u (Austrija i 9 država koje su u EU ušle 2004. - 3 godine, Grčka - 8 godina, Italija - 7 godina).

Bugarska je jako uspješna u korištenju EU fondova. Stopa iskorištenosti iznosi 80 posto, pa i u tome može pomoći Hrvatskoj svojim iskustvom.

Grabar-Kitarović je kazala da "nije sasvim zadovoljna" povlačenjem novca iz europskih fondova u Hrvatskoj te izrazila nadu da će i Hrvatska uskoro biti jednako uspješna kao i Bugarska, koja je u razdoblju od 2007. do 2013. imala pozitivnu bilancu od 8,8 milijarda eura čiste dobiti od članstva u EU.

Bugarsko gospodarstvo također je stabilno i raste već godinama, dok je javni dug manji od 30 posto BDP-a, po čemu može biti vodič Hrvatskoj, koja je nakon više od šest godina tek izišla iz recesije, kazala je Grabar-Kitarović, istaknuvši da bi EU fondovi mogli podići rast u Hrvatskoj za preko 2 posto.

Kad je riječ o bilateralnim gospodarskim odnosima, oni su "dosta skromni" i potrebno ih je unaprijediti, kazala je, napomenuvši da je Bugarska 27. partner Hrvatske u vanjskoj trgovini, a trgovinska razmjena prošle godine iznosila je svega 163 milijuna eura.

Ulaganja iz Bugarsku u Hrvatsku gotovo ne postoje, a ulaganja iz Hrvatske u Bugarsku iznosila su prošle godine 14,5 milijuna eura.

Bugarski i hrvatski gospodarstvenici zainteresirani su za jačanje suradnje u području energetike, prometne infrastrukture, turizma, informacijskih i komunikacijskih tehnologija, vojne i prehrambene industrije te poljoprivrede.

Migrante ne izjednačavati s teroristima

Grabar-Kitarović i Plevnelijev razgovarali su i o migrantskoj krizi i borbi protiv terorizma u svjetlu terorističkih napada u Parizu prošle godine i nedavnih napada u Bruxellesu.

Suglasili su se da je potreban zajednički europski pristup i solidarnost te jačanje suradnje između nacionalnih obavještajnih agencija, kao i da treba riješiti uzroke krize na Bliskom istoku.

Grabar-Kitarović istaknula je da se sve migrante ne smije izjednačavati s teroristima te se zauzela za njihovu integraciju i edukaciju, a ne asimilaciju niti izolaciju u getima i kampovima.

U bugarskim prihvatnim centrima smješteno je trenutačno oko tisuću migranata, a mjesta ima za još oko 4000. Bugarska je podigla ogradu na granici s Turskom, a planira je podići i na granici s Grčkom, te postaviti sustav za video nadzor na granici sa Srbijom.

Službeni posjet Grabar-Kitarović Sofiji počeo je svečanim dočekom na Trgu sv. Aleksandra Nevskog, gdje je predsjednica položila vijenac na spomenik Neznanom vojniku.

Grabar-Kitarović i Plevnelijev obratit će se u četvrtak sudionicima bugarsko-hrvatskog gospodarskog foruma.

Na Sveučilištu "Svetog Klimenta Ohridskog" predsjednica će održati predavanje posvećeno europskoj solidarnosti, a predviđen je i susret sa studentima hrvatskog jezika.

Grabar-Kitarović sastat će se i s bugarskim premijerom Bojkom Borisovim, a posjet Sofiji završit će susretom s predstavnicima hrvatske zajednice u Bugarskoj.

Bugarski predsjednik Rosen Plevnelijev posjetio je Hrvatsku sredinom travnja 2015. godine. On je bio prvi šef države kojeg je u svojem mandatu primila predsjednica Grabar-Kitarović