Koalicija desnog centra okupljena oko HDZ-a i dalje u značajnoj prednosti pred lijevom koalicijom, HDZ je povećao prednost pred SDP-om, a Živi zid treća je stranka u zemlji - rezultati su posljednjeg CRO Demoskopa, redovitog mjesečnog istraživanja agencije Promocija plus. Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović na vrhu je ljestvice odabira najpozitivnijih političara, dok su šef HDZ-a Tomislav Karamarko i premijer te predsjednik SDP-a Zoran Milanović 'najveći negativci' među domaćim političarima
Da su izbori provedeni u prva tri dana ožujka, na ljestvici stranačkih preferencija HDZ bi dobio 31,1 posto glasova (prema 29,5 posto iz veljače). SDP je drugi, s izborom od 24,7 posto (prema 24,8 posto prije mjesec dana). Nakon samo tri mjeseca od pojave stranke na političkoj sceni, Živi zid se nalazi na visokom trećem mjestu s izborom od 7,5 posto (u veljači 7,8 posto), a ispred ORaH-a sa sedam posto (u veljači 9,3 posto). Na petom se mjestu nalazi HNS (pad na 1,8 sa dva posto u veljači), a slijede HSS (1,7 posto), HDSSB (1,5 posto) i Hrvatski laburisti (1,3 posto).
Na ljestvici s rejtingom iz skupine stranaka koje se nisu našle među 'ostalima' još su: NL Milana Bandića (1,2 posto), HSP (1,1 posto), HSP AS (1 posto), IDS (1 posto), Hrast (0,6 posto), HKS (0,6 posto), HSU (0,6 posto), HSLS (0,5 posto) i NS Reformisti (0,5 posto). Sve ostale stranke bilježe skupni izbor od 2,4 posto. Zabilježeno je i 13,9 posto neodlučnih.
Na ljestvici s preferencijama koalicija, stranke okupljene oko HDZ-a su u vodstvu ispred aktualne vladajuće koalicije lijevog centra. Koalicija HDZ-HSS-HSP AS-HSLS-HRAST-BUZ-HDS-ZDS bilježi izbor od 33,7 posto (prema 32,7 posto iz veljače), dok je koalicija koju okuplja SDP (SDP-HNS-IDS-HSU) s izborom od 27,8 posto na drugom mjestu (u veljači 27,2 posto). Slijede stranačka lista Živog zida sa 7,2 posto (u odnosu na 8,6 posto), te lista ORaH-a sa 6,9 posto (10,8 posto u veljači).
Nakon raspada Saveza za Hrvatsku, HDSSB je na ovoj ljestvici zabilježio izbor od 2,2 posto, dok NL Milana Bandića bilježi 1,5 posto. Slijedi HKS sa 1,4 posto i Hrvatski laburisti s 1 posto. Na začelju ove ljestvice je NS Reformisti s 0,9 posto. Ostale liste bilježe skupni izbor od 1,8 posto, uz 15,6 posto neodlučnih.
Na vrhu ljestvice najpozitivnijih hrvatskih političara je nova hrvatska predsjednica, Kolinda Grabar Kitarović s izborom od 28,2 posto (prema 17,8 posto iz veljače). Prethodni stanar Pantovčaka, Ivo Josipović je na drugom mjestu s izborom od 13,5 posto (prije mjesec dana 21,2 posto). Slijedi predsjednik Hrvatskog sabora, Josip Leko s izborom od 6,4 posto, a na petom je mjestu predsjednica ORaH-a, Mirela Holy (4,9 posto). Slijede Tonino Picula i Ivan Sinčić (po 4,1 posto). Među deset političara na ljestvici pozitivnih doživljaja još su Andrej Plenković (3,7 posto), Zoran Milanović (3,3 posto), Tomislav Karamarko (2,5 posto) i Božo Petrov (1,4 posto).
Vrh ljestvice negativnog doživljaja hrvatskih političara drže dva lidera vodećih hrvatskih političkih stranaka: Tomislav Karamarko (34,6 posto) i Zoran Milanović (34,4 posto). Svi političari, kao zasebna kategorija odgovora, i ovaj su mjesec bili vrlo čest izbor za najnegativnije hrvatske političare (11 posto), a na četvrtom je mjestu Ivo Sanader s izborom od 3 posto. Među prvih deset najnegativnijih domaćih političkih osoba još su Vesna Pusić (2,1 posto), Ivo Josipović (1,0 posto), Kolinda Grabar Kitarović (0,8 posto), Nenad Stazić (0,7 posto), Slavko Linić (0,6 posto) i Milan Kujundžić (0,5 posto).
U izboru za najvažniju temu/događaj mjeseca, najčešći je izbor bila inauguracija predsjednice Kolinde Grabar Kitarović (53,6 ppsto). Gospodarska kriza je najvažnija tema mjeseca za 11,8 posto hrvatskih građana/ki, a slijedi sukob između Milanovića i Grabar-Kitarović (8,9 posto), prosvjed branitelja u Savskoj i antibraniteljski prosvjedi (8,5 posto), rat u Ukrajini, hrvatski dragovoljci ratuju na strani Ukrajine (2,8 posto), odlazak Drage Prgometa iz HDZ-a (1,6 posto), najava poreznih olakšica za kamate na stambene kredite (1,2 posto) i odbacivanje tužbi Hrvatske i Srbije za genocid (1,2 posto). Svi su ostali događaji/teme zabilježili izbor rijeđe od 1 posto.
Vlada RH je zahvaljujući socijalnim mjerama koje je utvrdila i započela s primjenom u siječnju zabilježila rast potpore za svoj rad s prošlomjesečnih 20,4 posto na sadašnjih 28,4 posto, dok vladinu politiku ne podržava 59,9 posto građana (prema siječanjskih 64,7 posto), uz sadašnjih 11,7 posto neodlučnih. Za svoj je rad Vlada RH dobila ocjenu 2,19 (u odnosu na 1,96 iz siječnja). Rast ocjene za svoj rad je zabilježilo i najviše predstavničko tijelo u zemlji, Hrvatski sabor (sada 2,18 prema prošlomjesečnih 2,15). Oba porasta ocjena (i Vlada i Sabor) zabilježeni su na valu porasta podrške unutar biračkog tijela lijeve koalicije.
