John Fitzgerald Kennedy ubijen je 22. studenoga 1963. godine u Dallasu, teksaškom gradu kojem su poslije trebala desetljeća da se riješi stigme grada mržnje, jer su mnogi smatrali da je tamošnje neprijateljsko raspoloženje prema američkom predsjedniku uzrokovalo njegov tragičan kraj
Mnoge su građanske skupine i institucije stoga odlučne povodom pedesete godišnjice ubojstva predstaviti Dallas u pozitivnom svjetlu i planiraju brojna predavanja, programe i simpozije kako bi raspravile svaki aspekt atentata i dokazale da se grad, ranije kritiziran zbog minimaliziranja Kennedyjeva ubojstva, napokon pomirio sa svojom prošlošću.
Mjesna grafička umjetnica Karen Blessen, dobitnica Pulitzera, planira projekt 'Dallas ljubavi' - kampanju u kojoj će izložiti više od 11 tisuća postera inspiriranih ljubavlju duž 15 kilometara duge trase kojom je na dan ubojstva prošao Kennedy, od zračne luke preko središta Dallasa do Memorijalne bolnice Parkland u kojoj je izdahnuo.
Ugled Dallasa bio je narušen i prije ubojstva, kažu povjesničari. Ultrakonzervativna grupacija u gradu vođena Edwinom Walkerom, bivšim generalom antikomunističkih i segregacionističkih stavova, vodila je kampanju protiv Kennedyja optužujući ga da je premekan prema komunistima.
U studenome 1960., koji dan prije predsjedničkih izbora, Kennedyjev potpredsjednički partner Lyndon Johnson i njegova supruga, oboje Teksašani, izvrijeđani su i doslovce popljuvani na jednom prosvjednom skupu. Pošto su među njima bile i brojne ugledne republikanke, incident je postao poznat kao događanje 'rulje u krznenim bundama'.
Mjesec dana prije ubojstva Kennedyjev veleposlanik pri UN-u Adlai Stevenson udaren je u glavu tijekom posjeta Dallasu. Mnogi su okrivljavali grad za uzavrelu klimu koja je dovela do atentata na predsjednika. U jednom pismu građanina Los Angelesa gradskoj upravi Dallasa, koje se danas čuva u arhivu, grad se opisuje 'srednjovjekovnim mjestom u kojem vrag viri iz svakog kutka'.
Nisu samo 'obični' ljudi prezirali Dallas zbog ubojstva. Kennedyjev najmlađi brat Ted, u vrijeme ubojstva 32-godišnji perspektivni političar, a kasnije veteran u američkom Senatu, do kraja svoga života 2009. nije htio kročiti u taj grad.
I dok se pedeseta godišnjica ubojstva približava, mjesto ubojstva, trg Dealey Plaza izgleda kao da je zaustavljena u vremenu. Trava na zloglasnom travnatom humku iznova je položena, ulične su svjetiljke obnovljene. Betonska platforma s koje je mjesni trgovac tekstilom Abraham Zapruder snimio najužasniji amaterski video u američkoj povijesti svježe je obojana. Po trgu se motaju turisti, na malim se štandovima prodaje literatura o teorijama zavjere Kennedyjeva ubojstva, a teretni vlakovi mile nadvožnjakom ispod kojeg je projurila Kennedyjeva limuzina na putu za bolnicu. Šesti kat obližnje zgrade skladišta teksaških školskih udžbenika i povezanih materijala i prozor s kojeg je Lee Harvey Oswald pucao na predsjednika pretvoren je u muzej.
Ove godine, prvi put, Dallas se priprema i za službenu komemoraciju koja će biti održana 22. studenoga prijepodne uz 5000 uzvanika. Nakon desetljeća kolektivnog negiranja onoga što se u gradu dogodilo, Dallas je deveti najveći grad u SAD-u i predstavlja se kao kozmopolitska, moderna metropola, spremna priznati i prevladati svoje traume.
'Želimo obilježiti taj važan datum u povijesti i pretvoriti ga u dostojnu komemoraciju života i nasljeđa predsjednika Kennedyja', kazao je gradonačelnik Dallasa, demokrat Mike Rawlings. 'Želimo mu odati priznanje i pokazati da je Dallas naučio cijeniti njegovo vodstvo', dodao je.
To je važna gesta, kažu lokalni povjesničari. Kennedy teško da je bio popularan u Teksasu ili među južnjačkim demokratima. U grad je došao samo kako bi prikupio potporu za reizbor 1964. godine. 'Odlazimo u ludu državu', rekao je svojoj supruzi prije puta.
Pošto je atentat na američkog predsjednika 'prevelik' za samo jednog kriminalca, odmah su krenule brojne teorije zavjere, a Dallas je postao grad u kojem su 'oni' ubili Kennedyja, kaže povjesničar William Manchester.
Ubojstvo je zacementiralo 'ugled' Dallasa. 'Grad je dobio reputaciju neprijateljskog okruženja, postao je grad mržnje', govori Stephen Fagin, kustos muzeja na šestom katu zloglasne zgrade.
Da stvari po Dallas budu gore, Oswaldov ubojica i sam je ubijen dva dana poslije. Ubio ga je vlasnik noćnog bara Jack Ruby koji se uvukao u podrum zgrade policije gdje su Oswalda pripremali za transfer u okružni zatvor. Ruby je iskočio iz mase novinara i pištoljem iz blizine pucao u Oswalda. Događaj je uživo prenošen na nacionalnoj televiziji i vidjeli su ga milijuni gledatelja.
Fagin vjeruje da je Dallas jako napredovao u 'liječenju svojih rana'. Tijekom 70-ih postojao je plan da se sruši zgrada iz koje je Oswald ispalio tri metka prema Kennedyju. To je spriječio tadašnji gradonačelnik Wes Wise, bivši novinar koji je kazao da rušenje neće izbrisati ono što se dogodilo, a Dallas samo pretvoriti u grad koji skriva svoje tajne.
Dallas danas, naravno, jedva da ima kakvu sličnost s gradom kakav je bio 1963. godine, sa 75 posto bjelačkog stanovništva i segregiranim školama.
Populacija se od tada udvostručila, samo je pet posto današnjih stanovnika živjelo u gradu prije 50 godina. Hispanika danas ima 42 posto, gradonačelnik je demokrat, a Dallas County dvaput je glasovao za Baracka Obamu za predsjednika. Obilježavanje pedesete godišnjice dat će gradu prigodu da se pomiri s tim događajem, zaključio je gradonačelnik Rawlings.