"Europska unija sama po sebi neće riješiti niti jedan naš strukturni ili dugoročni problem, već je to stvar za koju ćemo se potpuno neovisno o pripadnosti EU morati izboriti sami", istaknuo je na današnjoj konferenciji za novinare predsjednik Pokreta HR Damir Gašparović zauzevši se za zaštitu nacionalnih gospodarskih interesa.

Ocijenio je da građani nisu dobili odgovore na pitanja što će nakon ulaska u EU biti s hrvatskim poljoprivrednim zemljištima i samom poljoprivredom te kakve su obaveze preuzete kada su u pitanju hrvatski izvori pitke vode i šume. Također, građani čekaju odgovor o budućnosti i sudbini hrvatskog zaštićenog ekološko - ribolovnog pojasa te o tome postoji li model izlaska iz Unije pokaže li se da građanima ne odgovara biti njezinim dijelom. Gašparović je poručio kako Pokret HR načelno podržava ulazak Hrvatske u EU, ali da su navedena pitanja od vitalnog interesa za Hrvatsku i traže odgovor.

Ustvrdio je da je dogovoreni rok od sedam godina u kojem stranci ne mogu kupovati hrvatska poljoprivredna zemljišta iznimno kratak, navodeći primjer Poljske gdje je taj rok gotovo 17 godina. Gašparović kaže da se prešućuje podatak da Hrvatska ima pravo davati nacionalne potpore za proizvodnju šećera i maslinovog ulja samo tri godine nakon pristupanja, dodajući da je dosada Hrvatska namirivala oko jedan posto potreba EU za šećerom.

U Pokretu HR zabrinuti su i zbog poglavlja slobode kretanja radnika, zapitavši se hoće li mladi napustiti Hrvatsku te kako će se amortizirati ukidanje nulte stope PDV-a na kruh, mlijeko, stručne časopise i knjige.

Pokret HR kao pozitivnu stvar vidi regionalnu politiku, jer će se fondovi moći još jako dugo koristiti, te što će hrvatski postati službeni jezik EU, čime će dobiti dosad najveći značaj u povijesti.