'Da bi se o istom očitovalo, Ministarstvo je zatražilo prethodno mišljenje Ministarstva turizma jer je riječ o temi koja je od značenja za dvije gospodarske grane (turizam i građevinski sektor)', kazali su za tportal u Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja.

Dok oni čekaju mišljenje kako bi izdali mišljenje, u velikom broju mjesta na obali dizalice su stale, a bageri utihnuli. Premda se odluke donose na razini gradova i općina, mnogi od njih zapravo čekaju mig iz Zagreba kako bi se odredili i eventualno ukinuli zabranu radova barem u ovoj sezoni, kad je zbog koronavirusa građevinski sektor pretrpio teške posljedice, a turista ionako nema u značajnom broju. U HGK-u smatraju da bi ukidanje zabrane znatno pomoglo graditeljstvu i srodnim granama, a pritom ne bi ozbiljnije ugrozilo turističku sezonu koja će zbog objektivnih razloga biti nešto skromnija.

Odluke o zabrani građevinskih radova mahom se odnose na zemljane i konstrukcijske radove, no precizan sadržaj određuju sami gradovi i općine, a imaju obvezu usvojiti ih najkasnije do konca prethodne godine, ukoliko to žele. U turističkim središtima to je pravilo, a potom se odlukama gradonačelnika ili gradskih vijeća odobravaju iznimke za posebno značajne investicije ili zahvate. U većim gradovima poput Splita zabrana se odnosi samo na uži centar grada i njegov južni priobalni dio.

'Odluku treba donijeti na razini države'

'Ne bismo smjeli ovo promatrati na način da svaka industrija gleda samo na sebe. Odluku treba donijeti na razini države, a ne pojedinačnog ministarstva, jer interes je da se hrvatsko gospodarstvo što prije oporavi od šoka i zatvaranja, a građevinski sektor je poluga koja tome bitno može pomoći. Kad govorimo o radovima u turističkim mjestima, onda će i ti radovi sami po sebi pozitivno djelovati na buduću potražnju, bilo da se radi o kvaliteti usluge kroz nove objekte, bolju infrastrukturu ili rast osobnih dohodaka. Ova sezona sigurno neće biti takva da se ne bi mogao organizirati suživot turizma i građevinskih radova u najvećem broju slučajeva', kazala je za tportal potpredsjednica HGK zadužena za graditeljstvo, promet i veze Mirjana Čagalj.

'Za vrijeme korone država je pokušala barem djelomično nadoknaditi štetu svima kojima je zabranila rad; je li sada spremna isto napraviti i za građevinare koji ne smiju raditi tijekom ljeta', pita se Čagalj.

Na terenu - jako šareno

Gdje se na obali trenutno može (g)raditi, tportal je provjerio na području četiri dalmatinske županije. U dubrovačkoj, recimo, ovakve odluke osim Dubrovnika imaju još općine Konavle, Župa, Orebić i Dubrovačko primorje te neke manje općine na otocima, poput Mljeta, Blata ili Vele Luke.

No Dubrovnik je na sjednici Gradskog vijeća 30. svibnja svoju odluku ipak izmijenio i zadržao zabranu izvođenja zemljanih radova, ali dozvolio je konstrukcijske radove u svim danima osim nedjelje i blagdana.

Općina Dubrovačko primorje razmišlja kako postupiti slično, a da ne prekrši zakon po kojemu svi uvjeti rada moraju biti poznati do konca prošle godine.

U Konavlima će Općinsko vijeće najvjerojatnije donijeti odluku o dopuštanju radova u sezoni, a u Župi dubrovačkoj neće mijenjati odluku, ali su najavili da će radovi biti posebno dopušteni svima koji to zatraže.

Gradonačelnik Splita Andro Krstulović Opara podržao je inicijativu Hrvatske gospodarske komore i javno pozvao sve zainteresirane investitore i izvođače da pošalju svoje zahtjeve za nastavak građevinskih radova tijekom ljeta kako bi ih mogao dati na raspravu Gradskom vijeću. No pitanje je kada će se sjednica uopće održati jer se oko toga javno sukobio s predsjednikom Vijeća Igorom Stanišićem. Zabrana je u ovom gradu formalno stupila na snagu ovog ponedjeljka i traje do 15. rujna u nekoliko četvrti u samom centru te obalnom pojasu od Meja do Žnjana.

U Kaštelima u istom tom periodu zabrana vrijedi za sva gradilišta koja se nalaze na manje od stotinu metara zračne udaljenosti od objekata u kojima se odvijaju ugostiteljska ili turistička djelatnost, a od sredine srpnja do sredine kolovoza za kompletno gradsko područje. Lokalni SDP zatražio je hitno ukidanje odluke.

Komiža na Visu skratila je vrijeme zabrane za mjesec dana, kao i Postira na Braču ili Dugi Rat na kopnu. U Tučepima, Makarskoj, Brelima, Omišu, Marini i Podgori odluke se nisu mijenjale i građevinski radovi zabranjeni su do konca rujna, a ponegdje i koji tjedan dulje. Na otoku Šolti odlučili su da će načelnik izdavati dozvole tvrtkama koje to zatraže.

U Šibeniku zabrana zasad vrijedi od sredine lipnja do sredine rujna, kao i u Vodicama, a u Rogoznici se to odnosi na radove koji proizvode buku. U Primoštenu nisu sasvim sigurni vrijedi li uopće i za ovu godinu odluka o zabrani radova koju su donijeli za prošlu sezonu.

U Zadarskoj županiji stanje je šaroliko: zabrana za područje Zadra i Obrovca vrijedi za srpanj i kolovoz, u Ninu od sredine lipnja do sredine rujna, a u Pagu jednako tako, s time da gradonačelnik odobrava pojedinačne dozvole. Biograd je promašio zakonske rokove, no svejedno tek sada namjerava uvesti zabranu od početka srpnja do sredine rujna. U Benkovcu nema nikakvih ograničenja.

'Utakmicu na kraju gubi Hrvatska'

Splitska tvrtka Morović Marking u ovom trenutku angažirana je na gradilištima na Braču, Hvaru i Dugom otoku - bilo kao investitor, bilo kao izvođač. Sada su mahom prisilno izvan pogona. Njen vlasnik Goran Morović za tportal je slikovito opisao što zabrana izvođenja građevinskih radova zapravo znači za gospodarstvo:

'Zamislite ozbiljnog investitora koji želi investirati novac na Mediteranu: hoće li se odlučiti za Hvar, na kojemu je od svibnja do listopada zabranjeno raditi iskope i betonirati, ili će otići na neku drugu lokaciju, na kojoj će mu i kredit i rok povrata investicije trajati znatno kraće? Kod nas s jedne strane imamo grupe ljudi koji će svoje stečene pozicije naplaćivati po pedeset ili sto eura za noćenje, a s druge stotine milijuna eura. O svemu na strateškoj razini odlučuje nekakva turistička zajednica, potom ona upućuje prijedlog nekakvoj općini, a s obzirom na broj birača koji iznajmljuju postelje, utakmicu rezultatom tri naprema nula na koncu gubi Hrvatska', kaže Morović.

'Najmanja šteta ovdje se čini građevinarima, koje bi trebalo obešteti za vrijeme u kojem im je oduzeto ustavno pravo na rad, a puno veća državnom proračunu. Ili onima koji upisuju deficitarna zanimanja i stječu diplome s kojima pola godine ne mogu raditi ništa', dodaje Morović.