Bilo bi to prvo demokratsko biranje gradonačelnika Moskve u deset godina. Ne zna se točno koji je bio Sobjanjinov motiv, odnosno režima koji ga je 2010. postavio na čelo ruske metropole, da pusti informaciju o izvanrednoj ostavci. Očekivalo se da izbora neće biti do 2015. godine.

Prema napisima u ruskim medijima, Sobjanjin bi se nakon odstupanja kandidirao na idućim izborima. Sve će se znati vrlo brzo, jer je u Rusiji već postavljen jedinstveni datum za lokalne izbore: 8. rujna. Stoga se odluka o raspisivanju izbora u Moskvi mora dati tri mjeseca prije - dakle u sljedećih nekoliko dana.

Oporba smatra da je riječ o nepoštenom manevru kako bi joj se ostavilo što manje vremena da pripremi kampanju i eventualno odredi zajedničkog kandidata.

Sergej Sobjanjin u gradonačelničku fotelju dospio je tako što ga je kandidirala režimska stranka Jedinstvena Rusija, nakon što je Kremlj odlučio smijeniti 'vječnog gradonačelnika' Jurija Lužkova (vladao Moskvom 18 godina). Zadnji demokratski izbori za gradonačelnika Moskve raspisani su 2003. godine.

Moskva je inače i glavni grad prosvjeda protiv aktualnog poretka Vladimira Putina, čiji je predstavnik i Sobjanjin, bivši šef Putinove administracije. Stoga se očekuju neizvjesni, u najmanju ruku zanimljivi izbori. U metropoli je posljednjih godina viđena serija, za Rusiju atipičnih demonstracija sa više desetaka tisuća ljudi, među kojima se redovito pojavljuje i značajan broj predstavnika tzv. liberalne inteligencije. Oni traže ostavku Putina, demokratizaciju i otvaranje političko-medijskog polja strankama koje ne kontrolira Kremlj. Grad Moskva jedna je od rijetkih federalnih jedinica u kojima na predsjedničkim izborima 2012. Putin nije prešao granicu od 50 posto glasova.