Ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović istaknuo je danas da je srpanj krajnji rok za odvajanje otpada na kućnom pragu te da ne očekuje da će svi u ponoć 1. srpnja ispuniti tu obvezu, ali je vrlo važno da više neće biti tolerancije i svi oni koji nisu započeli s uvođenjem tog sustava, morati će snositi sankcije
"To znači da će svi oni koji nisu započeli s implementacijom i uvođenjem tog sustava morati snositi posljedice koje su propisane zakonom, i pratit ćemo svaki grad i općinu u ispunjavanju svojih obveza", istaknuo je Zmajlović koji je sudjelovao na konferenciji "Gospodarenje otpadom/Waste Expo 2014.".
Na pitanje koja su sredstva kažnjavanja općina i gradova na raspolaganju, Zmajlović je odgovorio da imaju dva instrumenta. Jedan je takozvana "poticajna naknada". "Gradovi koji će odlagati na odlagališta više od propisane količine otpada, koji neće imati rezultate u primarnoj selekciji, morat će platiti takozvanu naknadu. To će utjecati na donošenje odluka o prioritetima u svakoj lokalnoj zajednici tako da ih se potiče da što više otpada izdvoje u primarnoj selekciji", pojasnio je ministar.
Zmajlović je rekao da je u većini gradova nažalost još uvijek naplata komunalne usluge sakupljanja otpada po kvadratu stambene ili poslovne površine, a obveza je da se prijeđe na naplatu prema količini, gdje je dominantan kriterij količina, volumen, zapremnina posude. "Tada imamo postavljen sustav na ekonomske osnove, tj. ekonomsku motivaciju građana da izdvajaju koristan otpad u odgovarajuće spremnike. Što će više izdvajati, to će biti manji njihovi računi za sakupljanje komunalnog otpada", poručio je Zmajlović
Rekao je da su odlagališta ključni problem. "Odlaganje je najjeftinije i najneprihvatljivije jer svaka tona otpada koja završi na odlagalištu nije završila u sustavu gdje posluju tvrtke za reciklažu i obradu otpada. Zato želimo otkloniti te tokove s odlagališta tamo gdje postoje već radna mjesta i potencijali za otvaranje radnih mjesta. Da, to će biti posao za pojedine tvrtke ali na pošten, transparentan način. Ostvarit će zarade, poštene zarade ali otvorit će radna mjesta, zaposlit će hrvatske građane", poručio je Zmajlović.
Istaknuo je da Hrvatska do kraja 2018. godine mora uvesti cjeloviti sustav gospodarenja otpadom što znači uvođenje primarne selekcije, sanaciju i usklađenje svih postojećih odlagališta otpada i zatvaranje neusklađenih te izgradnju centara za gospodarenje otpadom. Kako bi te ciljeve ostvarili, Hrvatska će samo za projekte gospodarenja otpadom iz strukturnih fondova EU-a do 2020. imati 4,5 milijardi kuna. Pojasnio je da je cjeloviti sustav gospodarenja otpadom cirkularan - temelji se na tomu da otpad jedne industrije postane sirovina druge, da se proizvodi ponovno koriste ili recikliraju, čime se potiču gospodarske aktivnosti i štede resursi.
Zmajlović je rekao da će svaki od centara za gospodarenje otpadom, kad profunkcionira, imati 20 do 40 zaposlenih, a najvažnije je da će svaka tona otpada koja prođe kroz centar i ne završi na odlagalištu, otvarati nova radna mjesta u reciklažnom sektoru. "Time otvaramo mogućnost da se broj radnih mjesta direktno zaposlenih u sektoru gospodarenja otpadom u sljedećih par godina udvostruči sa sadašnjih 6000 na 12.000", naglasio je.
Najavio je da će prva dva centra za gospodarenje otpadom, Marišćina i Kaštijun, profunkcionirati ove godine. "To su projekti vrijedni preko 70 milijuna eura, a koji su s preko 70 posto sufinancirani europskim sredstvima", rekao je. "Za 4 do 6 projekata gradnje centara za gospodarenje otpadom ove ćemo godine osigurati financiranje. Njihova je vrijednost od 17 do 100 milijuna eura", rekao je.
