On je novinarima u Beogradu, gdje je boravio tijekom dana, kazao kako ne vidi nikakav problem u tome da Hrvatska izgradi most ka Pelješcu, no granica na Uni mora biti utvrđena primjenom "međunarodnih kriterija".

"Nema još nikakvog sporazuma (o granicama) a on i ne može postojati ako u njemu nema našeg sudjelovanja", izjavio je Dodik istaknuvši kako je moguća granična crta na Uni i dalje prijeporna.

"Vjerujemo da će se, primjenjujući međunarodne kriterije a to je da je sredina toka rijeka dominantna odrednica te granice, to tako i biti riješeno", kazao je Dodik.

Član državnog povjerenstva za granice BiH Vladimir Lukić izjavio je pak lokalnim medijima kako granica u Neumskom zaljevu ne može biti sporna jer su otočići Veliki i Mali Školj te vrh poluotoka Klek dio teritorija BiH. "Hrvatska nudi teritorij BiH da bi dobila ustupke kod Kostajnice", ocijenio je Lukić.

Prema tumačenju Ševala Kovačevića, zamjenika predsjednika Pomorskog društva BiH, pitanje vlasništva nad neumskim akvatorijem, ali i nad Sutorinom, u prošlosti je riješeno tako što su ta područja Turci u vrijeme kada su vladali Bosnom kupili od Dubrovačke Republike.

"Od Bečkog kongresa 1815. granice BiH su nepromijenjene. Tada su utvrđene, a potvrđene su na Berlinskom kongresu 1878. godine. Potvrđene su i Daytonskim mirovnim sporazumom i unutar tih granica nalaze se Sutorina i neumski akvatorij", kazao je Kovačević "Dnevnom avazu".