Od Nove godine neto iznos minimalne plaće povećava se za 131 kunu - na 2.752. Prvi povećani minimalac radnici će osjetiti u veljači, kada im 'sjedne' plaća za siječanj.

Građani bi benefite trebali, doduše posredno, osjetiti i kroz novi zakon o financiranju općina, gradova i županija. Naime, jedinicama lokalne i regionalne samouprave Vlada je odlučila prepustiti sav novac koje se prikuplja od poreza na dohodak, pa će načelnici, gradonačelnici i župani imati više novca za projekte u svojim sredinama.

Na snagu je stupio i novi zakon o braniteljima kojim će se znatno povećati mirovine, ali i druga materijalna prava branitelja i članova njihovih obitelji.

Od 1. siječnja smanjen je i iznos trošarina, odnosno posebnog poreza na motorna vozila. U prosjeku – ovisno o vrijednosti vozila i emisiji CO2 – trošarine će biti 30 posto niže, dok će namet koji se plaća prikiom kupnje rabljenih vozila biti u prosjeku upola niži.

Granični spor sa Slovenijom i mogući dogovor s Mađarima

Prvi veliki problem s kojim će se nakon proslave Nove godine premijer Andrej Plenković morati suočiti je rješavanje graničnog spora sa Slovenijom. Susjedi su donijeli odluku da će od 29. prosinca primjenjivati odluku arbitražne presude u dijelu koji se tiče morske granice, točnije u Savudrijskoj vali.

Dok Plenković susjede poziva da se suzdrže od jednostranih poteza, njegov slovenski kolega Miro Cerar pod strašnim je unutarnjopolitičkim pritiskom da Slovenija uspostavi suverenitet nad dijelom zaljeva koji im pripada temeljem arbitražne presude.

Pred Vladom je i konačna odluka o izboru ponuđača od kojeg će Hrvatska nabaviti novu eskadrilu borbenih zrakoplova. Neki u državnom vrhu 'navijaju' za švedski Gripen, a drugi za izraelski F-16.

Međunarodni položaj Hrvatske Plenković planira učvrstiti uvođenjem Hrvatske u zonu Schengena i članstvom u Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD). Plenkovićev politički cilj je da Hrvatska 2019. dočeka potpuno spremna za ulazak u zonu Schengena, no čini se je preduvjet za ostvarivanja tog strateškog cilja dogovor sa Slovenijom oko konačne međugranične linije.

Ulazak Hrvatske u OECD neće se dogoditi prije nego što Hrvatska s Mađarskom riješi problem vezan uz MOL. Spor oko Ine politički je de facto riješen u Budimpešti kada je nakon sastanka s Plenkovićem mađarski premijer Viktor Orban rekao da Hrvatska ima političku podršku njegove vlade u poslu preuzimanja Ine.

No, jednako važno, Orban je tom prilikom jasno naglasio da od Hrvatske očekuje izdašnu ponudu za kupnju Ininih dionica od MOL-a. Iako je Vlada nedavno donijela odluku o traženju savjetnika međunarodnog renomea koji će državi pomoći u poslu otkupa dionica Ine, ali i pronalasku novog strateškog partnera, Plenkovića i ministre tek sada čekaju najteže odluke vezane uz taj proces.

Godina bez izbora - prilika za provođenje reformi

Izgradnja Pelješkog mosta s vremenom se pretvorila u ultimativni strateški cilj države. No tko će most graditi, po kojoj cijeni, kad će izgradnja početi, a kad završiti - još uvijek se ne zna. Posljednja zavrzlama dogodila se prije nepunih mjesec dana kada se jedna tvrtka žalila na natječaj za izbor tvrtke koja će nadzirati izgradnju Pelješkog mosta. Projekt time, jasno, nije zaustavljen, ali je definitivno usporen.

Godina pred nama velika je, a za Plenkovića kao premijera možda i posljednja prilika za povlačenje velikih reformskih poteza. Naime, tijekom 2018., osim u slučaju pada Plenkovićeve vlade, neće biti izbora – ni predsjedničkih, ni lokalnih, ni europskih, ni parlamentarnih – koji u Hrvatskoj uvijek zaustavljaju svaki reformski pokušaj.

Godinu bez izbora kao veliku priliku za reforme prepoznao je i sam premijer. Najavio je da će 2018. biti reformska, a kao jednu od ključnih reformi spomenuo je mirovinsku. U planu zakonodavnih aktivnosti za ovu godinu već je zacrtana izmjena Zakona o mirovinskom osiguranju. Što će se sve mijenjati zasad nije poznato, no zna se smjer u kojem će promijene ići – poticat će se što duži radni vijek, kažnjavati prijevremeno umirovljenje, a moguće je i povećanje izdvajanja za drugi mirovinski stup.

Reforma obrazovnog sustava trebala bi napokon krenuti. Plan je da se u svojoj pilot-fazi počne provoditi od školske godine 2018./2019.

Premijer Andrej Plenković osobno je preuzeo vođenje Posebnog stručnog povjerenstva za provedbu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije. U siječnju, najavljeno je, provest će se i proces za izbor Ekspertne radne skupine za provedbu kurikularne reforme.

Tijekom ove godine ministar financija Zdravko Marić morat će naći Plenkoviću politički prihvatljiv konačni model uvođenja poreza na nekretnine. Porez na nekretnine trebao je stupiti na snagu već od prvog dana ove godine, ali je to zbog otpora dijela javnosti premijer odlučio prolongirati.

Ministrima su puna usta demografske obnove zemlje, stoga će rad ministrice za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Nade Murganić tijekom ove godine biti pod posebnom lupom javnosti. Ustvrdila je da je za demografsku obnovu u 2017. i 2018. predviđeno oko milijardu kuna i najavila povećanje rodiljnih i roditeljskih naknada, povećanje broja korisnika dječjeg doplatka i velika ulaganja bazirana na sredstvima iz fondova EU-a u izgradnju i obnovu dječjih vrtića.

Politička sudbina Plenkovića i njegove vlade u velikoj mjeri ovisi o konačnom raspletu slučaja Agrokor. Vlada je donijela lex Agrokor, u koncern postavila izvanrednog povjerenika, a cijeli proces trebao bi završiti nagodbom vjerovnika – najkasnije do 10. srpnja 2018. godine. Veliki problemi nastali su već na samom početku procesa nagodbe, Agrokorovi dobavljači su poderali su nacrt plana...

U svakom slučaju, iako nije izborna, pred nama je politički vrlo interesantna godina.