Poručivši sindikatima kako na Praznik rada 'ne mogu prosvjedovati zbog štednje ove Vlade', ustvrdio je kako je Vlada čiji je član u proteklom razdoblju 'minimalne uštede napravila na plaćama – svega tri posto'.

'Znate da govorim o kamatama većim tri milijarde kuna ove godine, govorim o uplati u proračun EU, ali i o restrukturiranju brodogradnje iz razloga što je to novi trošak. Jednostavno to nismo mogli izbjeći. S druge strane, morali smo nešto i otkinuti da bismo ove troškove mogli podmiriti i to je rebalans pokazao', objasnio je Grčić.

Naveo je kako se uštedjelo na kapitalnim ulaganjima za koje tvrdi da 'neće imati neke dramatične efekte na očekivani gospodarski rast'. Onima koji se zalažu za potrošnju i onima koji se zalažu za radikalne rezove od 20-ak milijardi kuna, objasnio je kako 'ni jedna ni druga opcija nisu realne'.

'Dodatna potrošnja nije moguća s obzirom na deficit i visinu javnog duga, a štedjeti više nećemo, niti rezati jer bi to onda doista ugrozilo gospodarski rast. Posebno nije moguće uštedjeti 20 milijardi kuna u proračunu bez diranja u ključne proračunske rashode poput mirovina, zdravstva, socijale itd. Idemo srednjim putem i često volim reći kako hodamo po rubu i čini mi se da smo po svom pristupu preteča politike koja se sad zagovara u EU', smatra Grčić.

Na primjedbu da 'po rubu hoda i proračun', priznao je kako je 'proračun slika politike pa je i on prilagođen u odnosu potrošnje i štednje'. Za drugu polovicu godine očekuje i 'određene pozitivne efekte svih aktivnosti koje poduzimamo na planu pokretanja investicijskog ciklusa'.

'Kalkulirati unaprijed s gospodarskim padom nikome u ovoj zemlji ne bi pomoglo. Pesimizam ovoj zemlji ne treba, nego nada da ćemo uspjeti pokrenuti investicije i da bi to do kraja godine moglo rezultirati kakvim takvim gospodarskim rastom. Nakon 2008., bilo bi to prvi put da smo iznad prosjeka EU-a što bi za Hrvatsku definitivno bio pozitivan pomak', ustvrdio je Grčić, čime je podsjetio na bivšu premijerku Jadranku Kosor, koja je također u vrijeme gospodarske krize zazivala optimizam.

Pravi oporavak ipak očekuje 2014. i 2015. najavljujući kako će 'pokrenuti ozbiljni New Deal u Hrvatskoj'. U tome će mu pomoći EU fondovi, projekti u obnovi željezničkih koridora, investicije u velikim regionalnim odlagalištima otpada, investicije u vodoopskrbnim sustavima i sustavima odvodnje u najvećim hrvatskim gradovima, projekti Plomin i Ombla, obnova Termoelektrane Sisak, gradnja elektrana na biomasu, obnova proizvodnje u Željezari Sisak…

'Cijeli je to niz inicijativa koje nisu slučajne, nego su vezane za ulazak Hrvatske u EU i ulazak na jedinstveno europsko tržište gdje očito strani investitori procjenjuju i nalaze interes da se u Hrvatskoj može uspješno poslovati', optimistično je zaključio potpredsjednik Vlade Branko Grčić.