Grčka je u srijedu službeno preuzela predsjedanje Europskom unijom. Da se ne radi tek o standardnoj proceduri rotirajućeg predsjedništva, već o visoko simboličnoj gesti, pokazale su odmah i prve reakcije grčkih i europskih dužnosnika
U službenoj se verziji grčke vlade tako ističe da će naglasak biti na ekonomskom rastu, borbi protiv nezaposlenosti te na održavanju stabilnosti zajedničke valute. Nadalje, Europska komisija predviđa ove godine Grčkoj skromni rast od 0,6 posto čime bi se konačno zaustavio period šestogodišnje recesije te se, dakle, 'vidi svjetlo na kraju tunela'. No te je oprezno optimistične tonove presjekao ministar financija Yannis Stournas izjavivši da Grčka ne želi nove fiskalne namete i uvjete jer su i ovi sadašnji već preteški za podnijeti. Diskordantni glas stigao je i od šefa opozicijske krajnje lijeve stranke Syriza, Alexisa Tsiprasa, koji je najavio da neće sudjelovati na službenoj ceremoniji otvaranja grčkog predsjedanja Unijom.
Naime, Grčka je u posljednje četiri godine prošla kroz iznimno bolnu fiskalnu konsolidaciju bez presedana čije bi se pozitivne posljedice mogle, upozoravaju stručnjaci i MMF, osjetiti najranije u 2015. Upravo se zbog toga u Grčkoj strogo protive uvođenju novih mjera štednje, unatoč iznosu vanjskog duga od 175 posto nacionalnog BDP-a i rekordnoj stopi nezaposlenosti od 27 posto.
Libération podsjeća da Grčka i dalje pati od sindroma koji se može pronaći u nizu srednjoeuropskih zemalja nakon pada komunizma, hipertrofiranog javnog sektora te neučinkovite i goleme administracije, neusklađene s potrebama i državnim prihodima. Stoga, unatoč 240 milijardi eura zajma (od 2010) i 107 milijardi eura otpisanog duga, Grčka ni danas ne raspolaže učinkovitom administracijom te nema jasan program privatizacije dijela javnog sektora. Neimenovani izvor iz MMF-a tvrdi da je institucija intervenirala u oko sedamdesetak zemalja od 1945. i da se Grčka nalazi u onih pet do deset posto zemalja kojima se najlošije upravlja.
Guardian pak smatra da bi upravo period od šest mjeseci grčkog predsjedanja mogao zadati velik udarac mjerama štednje, osmišljenima prije svega u Berlinu, a tek potom u Bruxellesu. Tako je na posljednjem sastanku na vrhu europskih čelnika u Bruxellesu Angela Merkel ostala usamljena u pozivu na novi niz strukturnih reformi u ekonomijama eurozone. Ideja je bila dati Europskoj komisiji veće ovlasti u provođenju reformi, no u tome su je podržali samo čelnici europskih institucija, Komisije, Vijeća i središnje banke, koji se za svoje mandate, podsjeća britanski list, ionako nisu morali boriti za biralištima.
