U tjednu na izmaku, Grci su saznali da će se u paketu kojeg se moraju odreći naći i diplomatske rezidencije u inozemstvu. Prva na redu bit će viktorijanska zgrada koja je nekoć bila rezidencija grčkog konzula u Londonu.

'Donesena je odluka o iznajmljivanju i prodaji imovine koja se iz različitih razloga ne koristi', rekao je Gregory Dalevekouras, glasnogovornik grčkog ministarstva vanjskih poslova. Financijski odjel ministarstva odradio je veliki posao u procjeni 'tržišnih uvjeta'.

Rasprodaja je najavljena samo dan nakon što je grčki ministar financija otkrio ono čega su se mnogi Grci pribojavali, ali im to nikada nije bilo službeno rečeno - da njihovo gospodarstvo, uz predviđeni pad od 25 posto do 2014, neumoljivo klizi u depresiju poput one iz 1930-ih. Državni službenici sada se iz petnih žila trse da pokrenu golemu državnu rasprodaju.

U susjedstvu Richarda Bransona

Dobra vijest za potencijalne kupce veleposlaničkih i konzularnih rezidencija jest to da ministarstvo vanjskih poslova ima potpuni uvid u imovinu – za razliku od grčke države, koja je donedavno, u nedostataku zemljišnih registara, muku mučila s inventarom onoga što zapravo posjeduje.

Agentima za nekretnine već je dojavljeno da mogu krenuti u proces prodaje konzularne rezidencije od tisuću metara četvornih u prestižnom londonskom Holland Parku, koja se trenutačno obnavlja.

Stručnjaci kažu da se kuće poput te 115 godina stare rezidencije mogu iznajmiti za 25.000 funti tjedno, a prodajna cijena mogla bi dosegnuti i 12 milijuna funti. Susjed Richard Branson prošle godine svoju kuću stavio je na tržište za 17 milijuna funti.

Od izbijanja grčke krize krajem 2009, broj diplomatskih predstavništava u inozemstvu dramatično se smanjio. Konzulat u Londonu, dom uspješne grčke dijaspore, jedna je od takvih žrtava.

Tužna vijest sustigla je još jednog stanovnika Londona, bivšeg grčkog kralja Konstatina - grčki dužnosnici najavili su da će u prodaju krenuti i palača Tatoi, povijesni kraljevski posjed na padinama Parnithe.

Kraljevska obitelj 1871. preuzela je posjed kod Atene koji krase brojni vrtovi 's tipičnim šarmom grčkog i engleskog krajolika'. Posjed uključuje 40-ak građevina, štale, bazen i nekoliko kraljevskih grobnica. Nedugo po dovršetku gradnje, prince Christopher napisao je da je to jedino mjesto na kojemu može 'zaboraviti da nismo obična ljudska bića'. Niska starih Rolls-Royceva i ostalih kićenih stvari koje su pripadale Konstatinu prije nego što je izgnan iz zemlje, i danas se može vidjeti na oronulu posjedu.

U ponudi i Akropola

Rasprodaja će obuhvatiti i zgrade u Bruxellesu, Beogradu, Rimu i Nikoziji, sve u sklopu velike privatizacijske kampanje, vjerojatno najveće koja je ikada provedena u Europi. Uz dug Atene koji iznosi 166 posto BDP-a – unatoč bankama, hedge fondovima i ostalim privatnim kreditorima koji pristaju na masivne otpise vrijednosti njihovih grčkih potraživanja – država je odlučna uprihoditi 19 milijardi eura do 2015. Ranije ove godine, osiromašeno ministarstvo kulture najavilo je da će Akropolu staviti na raspolaganje profesionalnim fotografima i filmskim ekipama. Drevna građevina dosad se smatrala 'presvetom' za komercijalnu upotrebu.

Ovog mjeseca, vladajuća koalicija na čelu s konzervativcima objavila je i namjeru iznajmljivanja najmanje 40 nenaseljenih otoka za 'poslovni turizam'.

Dužnosnici ne skrivaju da rasprodajom žele udovoljiti međunarodnim kreditorima koji državu održavaju na površini. Od 2010, kada je zatražila prvi paket financijske pomoći od 110 milijardi eura, Grčka nije napredovala u ispunjavanju obećanja da će provesti reforme. Po pitanju privatizacije, vlast je nailazila da otpor sindikata i političkih stranaka, koji su ustali u obranu obiteljskog srebra.

Za mnoge Grke, nova inicijativa predstavlja dosad najveće poniženje u procesu brutalnog fiskalnog poravnanja, obilježenog siromaštvom i rekordnim stopama nezaposlenosti. 'Strancima se dopušta da okupiraju našu zemlju, a sada će po najnižim cijenama otkupiti cijelu zemlju', rekao je Notis Marias, parlamentarni zastupnik Nezavisnih Grka.

No državni dužnosnici poput Kostisa Hadzidakisa, ministra razvoja koji je na čelu kampanje, kaže da očajnička vremena zahtijevaju očajničke mjere. 'U ratnoj smo situaciji, svi smo mi vojnici u civilnoj odjeći', rekao je Hadzidakis.