Prvi službeni rezultati pokazuju da su Grci na prvim parlamentarnim izborima otkako je zemlja izbjegla stečaj izabrali 51-godišnjeg Micotakisa za budućeg šefa vlade.

Budući premijer je u nedjelju obećao "podignuti" Grčku nakon bolne krize i Ciprasove vlade. "Bolan krug danas završava", rekao je taj konzervativac.

Njegova Nova demokracija je dobila 39,7 posto glasova prema 31,4 posto za Ciprasovu Sirizu, prema prvim službenim djelomičnim rezultatima s više od 50 posto birališta.

Poraženi Cipras je u telefonskom razgovoru čestitao svom konzervativnom protivniku, doznaje se od ureda premijera.

U grčkom parlamentu će konzervativci imati 158 od 300 mjesta, dok će Siriza zadržati samo 86 od 144 koliko je imala dosada.

Tri godine nakon što je preuzeo vodstvo konzervativne stranke, Kirakos Micotakis, kojeg doživljavaju kao reformatora bliskog poslovnim krugovima, obećao je "pokrenuti gospodarstvo i ostaviti krizu iza sebe".

U sjedištu Nove demokracije u nedjelju navečer pobornici su slavili okretanje stranice. "Psihologija Grka i tržišta bit će drugačija. Možemo vjerovati u budućnost", rekao je jedan odvjetnik koji je došao "izbliza vidjeti budućeg premijera".

Izbor Micotakisa, sina premijera i potomka političke dinastije, obilježava povratak "familijokracije" u grčkoj vladi, tradicije koju je Aleksis Cipras prekinuo kada je stupio na vlast u dobi od 40 godina.

Osvojivši vlast u kaotičnoj Grčkoj, pritisnutoj dužničkom krizom i mjerama štednje, koje su odredili vjerovnici, EU i MMF, Cipras je u siječnju 2015. ulijevao nadu narodu. Ali radikalni ljevičarski vođa je bio prisiljen prihvatiti plan spašavanja uz strogu štednju kako bi spriječio izlazak iz euro zone, što mu birači nisu oprostili.

Cipras je izbore sazvao četiri mjeseca prije isteka mandata pošto je oporbena Nova demokracija na izborima za Europski parlament u svibnju pobijedila njegovu ljevičarsku Sirizu s prednošću od 9,5 posto. Cipras se na izborima natjecao za treći mandat, iako je njegov prvi mandat premijera trajao od siječnja do rujna 2015., kada su sazvani prijevremeni izbori tijekom nemira izazvanih grčkom financijskom krizom.

Treći i konačni rok za isplatu grčkog duga istekao je u kolovozu prošle godine, no godine štednje zbog zahtjeva kreditora razljutile su naciju koja sada želi novog čelnika.

Stroge mjere štednje nametnute trima međunarodnim programima spašavanja između 2010. i lanjskog kolovoza, od kojih je većina provedena tijekom Ciprasova mandata od 2015., bile su jako nepopularne i izazivale su česte prosvjede i štrajkove.

Sporazum o imenu Sjeverne Makedonije, kojeg većina Grka ne podržava a čiji je jedan od kreatora bio Cipras, doprinio je padu njegove popularnosti, unatoč tome što je zbog rješavanja dugogodišnjeg spora s Makedonijom zajedno s makedonskim premijerom Zoranom Zaevim nominiran za Nobelovu nagradu za mir.

U požaru koji je prošle godine poharao grčka sela uz obalu poginulo je stotinu ljudi. Micotakis je brzo došao na mjesto krize, pomažući u spašavanju preživjelih, dok se Cipras nije pojavljivao u javnosti nekoliko dana.

Iako je Grčka uspjela potaknuti gospodarski rast, njezina nezaposlenost, koja iznosi 18 posto, najviša je u eurozoni.