Prekjučer sam na lokalnoj radiopostaji čuo kako neki liječnici i dalje, nakon dolaska gripe, savjetuju cijepljenje. E sada, tu su mišljenja podvojena; neki će liječnici zagovarati cijepljenje i sada jer bi sezona gripe mogla trajati sve do svibnja, s tim da većina oboljelih prođe gripu između prosinca i ožujka.

Drugi bi val liječnika rekao da sada više nema smisla jer ukoliko se danas cijepite, trebat će vam otprilike dva-tri tjedna da cjepivo počne djelovati, što znači da biste se unutar tog vremena itekako mogli zaraziti; a možda već i sada prolazite kroz inkubaciju koja obično traje od jednog do pet dana. Kako bilo, ukoliko patite od neke kronične bolesti i/ili spadate u rizičnu skupinu ili imate vrlo bolesnog člana obitelji, tada bi bilo prijeko potrebno da se svake godine cijepite na vrijeme, tj. od sredine rujna do sredine studenog te da se, što bi vrijedilo za sve, uvijek pazite pametnim ponašanjem.

Ne kaže se bez razloga čistoća je pola zdravlja, pa zato perite ruke nakon svakog boravka u javnim prostorima i prometalima te nakon rukovanja i prije svakog jela. Koristite najobičniji sapun, držeći se podalje antibakterijskih koji dugoročno čine više štete nego koristi. Ne dirajte se po licu koliko god da vam otpala trepavica smeta ili oko svrbi. Ruke i lice trebaju biti čisti.

Također pripazite na ljude oko vas koji kišu i kašlju; ukoliko ne stave ruku ili rupčić na usta, dajem vam odmah i sada džoker kartu da ih opomenete jer očito nisu bili kod kuće onoga dana kada ih se učilo bontonu. Nemojte dozvoliti da se zbog traljavog ponašanja drugih razbolite.

Ipak, koliko god se pazili, možda ćete baš ove godine imati peh razboljeti se od gripe, pa je stoga bitno da naučimo kako prepoznati simptome te kako razlikovati virusno oboljenje od onog bakterijskog. Također je bitno znati imate li gripu ili se radi o prehladi. Prije svega, uvijek razgovarajte, savjetujte se i slušajte svoga liječnika. Nemojte tražiti antibiotike jer nisu uvijek djelotvorni te vam nisu isprika da ne odležite koji dan, što ponekad može, uz vruću juhu i čaj, biti dovoljno.

Postoji više od stotinu virusa prehlade i oni su svi redom benigniji od virusa gripe, no također mogu ostaviti ozbiljne posljedice ukoliko se pravilno ne liječimo.

Virusne infekcije dišnih putova očituju se curenjem nosa te otežanim disanjem, kihanjem, nižom temperaturom, bolnim grlom, kašljanjem i poteškoćama sa spavanjem. Prvi simptom je najčešće bol u grlu koja obično prestane nakon dva-tri dana, a potom nekoliko dana kasnije, otprilike četvrti dan nerijetko dolazi do otežanog disanja zbog otečene sluznice gornjih dišnih putova, curenja nosa, kihanja i kašljanja. Djeca će imati temperaturu, dok se kod odraslih niti ne mora pojaviti.

Obična virusna prehlada će potrajati do tjedan dana, a svakako pripazite prva tri dana jer ste tada zarazni. Bilo bi idealno odležati sve vrijeme ili bar četiri-pet dana dok se prehlada ne smiri. Ne prođe li nakon tjedan dana, svakako posjetite liječnika za slučaj da je iz virusne, infekcija prešla u bakterijsku. To se najčešće događa jer slabiji imunosustav lakše podilazi bakterijama.

Kod virusa gripe simptomi mogu biti slični, ali s razlikom u temperaturi koja bi mogla biti prilično visoka te bolovima u tijelu. Kod virusa gripe svi će simptomi biti jači i brže će se razviti. U ovom biste slučaju mogli imati i groznicu, glavobolju te će vas, osim spomenutih bolova po cijelome tijelu, mišići također boljeti te biste mogli biti vrlo slabi.

Gripa može trajati i do dva tjedna, a neki ljudi bi mogli oboljeti i od sinusitisa, bronhitisa, upale uha te vrlo opasne upale pluća, što posebice vrijedi za ugrožene skupine poput kroničnih bolesnika, starijih ljudi te djece. Ako pri kraju gripe primijetite plitko i otežano disanje uz manjak daha, bol u trbuhu ili jaki kašalj, što prije otiđite svome liječniku.

Bakterije i virusi se bitno razlikuju, čak i po veličini jer i najveći virus je i dalje manji od najmanje bakterije koja je do danas zabilježena. One, za razliku od virusa, mogu same preživjeti, i to u vrlo surovim uvjetima poput ekstremne hladnoće ili topline, pa čak i u radijaciji. Virusi to ne mogu, njima je potreban domaćin u kojem će živjeti. Tek oko jedan posto bakterija je štetno za naša tijela, a one poput probiotskih koje sam nedavno spominjao čak nam i pomažu na stjenkama debelog crijeva da bismo bolje probavili hranu te se obranili od štetnih mikroorganizama.

Ukoliko se radi o bakterijskoj infekciji ili sekundarnoj infekciji koja se pojavila razmnožavanjem bakterija nakon što je virus oslabio imunitet, tada će simptomi trajati duže od deset dana; tjelesna temperatura će biti viša nego na početku oboljenja ili se ne smanjuje ni nekoliko dana nakon što je virus napao tijelo. Ako vas bole sinusi i nos ne prestaje curiti ni nakon toliko vremena, vjerojatno se radi o sinusitisu i najvjerojatnije ćete tada dobiti kuru antibiotika koju zbog virusne prehlade ili gripe ne biste dobili jer antibiotici ne djeluju na viruse.