Kada govorimo o dobnoj strukturi preminulih, iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo kažu kako je ipak najveći broj umrlih treće životne dobi, piše Jutarnji list.

'Riječ je uglavnom o osobama koje su imale jednu ili više kroničnih bolesti. Prije svega se radi o osobama koje su bolovale od bolesti srca i krvnih žila, hipertenzije i dijabetesa. No, primijetili smo i da je među preminulima veći broj osoba koje su imale prekomjernu tjelesnu težinu', kaže Iva Pem Novosel iz HZJZ-a.

Iz Klinike za infektivne bolesti također su potvrdili dosta smrtnih ishoda vezanih za pretile osobe.

' Prema našim iskustvima, bilo je najviše preminulih u srednjim godinama, i to između 40 i 50 godina. Dio tih ljudi nije imao prethodne zdravstvene tegobe, dok je veći dio imao problem prekomjerne tjelesne težine', kaže dr. Marko Kutleša iz Zarazne bolnice.

Iako još uvijek ima hospitaliziranih zbog komplikacija od ove teške bolesti, Kutleša kaže kako se ipak osjeća pad broja oboljelih.

'Trenutačno imamo dva pacijenta na ECMO uređaju (umjetna pluća), što je definitivno najmanje otkako je počeo vrhunac gripe', kaže Kutleša i dodaje kako je ovogodišnji tip gripe ipak više zahvatio mlađu populaciju, u odnosu na prošlu godinu, kada su gotovo svi preminuli bili starije životne dobi.

Virusolog Vladimir Draženović iz Nacionalnog centra za influencu pri HZJZ-u kaže kako je ovogodišnja sezona ovoliko jaka vjerojatno zbog činjenice da je virus mutirao, piše Jutarnji list.

Naime, dominantan je tip pandemijske gripe, koji smo prije devet godina upoznali kao svinjsku gripu, a poznat je po tome da napada mlađu populaciju i da je jako opasan za trudnice.

' Primijećena je bitna mutacija koja je očito djelovala na pojačanu sezonu. Upravo zato prvi put nakon pet godina bit će promijenjen soj u cjepivu. Tako da su zasad već poznata 3 soja koja idu u cjepivo, i to oba B, te A H1N1, dok je Svjetska zdravstvena organizacija odluku o soju H3N2 prolongirala za mjesec dana', kaže Draženović.

Smatra i kako bi se ubuduće trebala provesti neka edukacija kako bi se umanjilo širenje visokozarazne bolesti.

'Primjerice, Srbija je zimske praznike zbog gripe produljila za tjedan dana te su na nacionalnoj razini zabranjeni posjeti u bolnicama', kaže Draženović i dodaje da bi ljudi trebali misliti i na druge. Pritom misli na zdravstveno odgovorno ponašanje i neodlazak u kolektiv kada smo bolesni što kod nas ne funkcionira najbolje.

Što se tiče broja oboljelih, kaže Draženović, u vidljivom je padu, ali i dalje je intenzitet jako visok.

'Od svih pristiglih uzoraka 72 posto je prošlog tjedna bilo pozitivno na virus. Također, imamo četiri tisuće laboratorijski dokazanih slučajeva, što se dosad nikada nije dogodilo i maksimum je bio oko 1500', zaključuje Draženović.