Šef hrvatske diplomacije Gordan Grlić Radman gostovao je na RTL-u Danas i odgovorio na pitanje dana o tome zašto je Hrvatska bila jedna od rijetkih zemalja koja je glasovala protiv UN-ove rezolucije kojom se traži primirje u Gazi radi uspostave humanitarnog koridora i dostave pomoći civilima
Hrvatska je odbila podržati rezoluciju za primirje u Gazi, a o tome je uživo u RTL-u Danas s ministrom vanjskih poslova razgovarao Adrian De Vrgna. On je Grlić Radmana upitao zašto je Hrvatska bila protiv rezolucije i u manjini; zašto barem nije bila sudržana?
'Hrvatska je zauzela principijelni stav nakon što nije usvojen kanadski amandman koji je trebao osuditi brutalni Hamasov teroristički napad na Izrael i što nije uvrštena isto tako rečenica kojom se tražilo bezuvjetno puštanje talaca. Kada je u pitanje agresija i terorizam, onda nema suzdržanih. Vidjeli ste da je Europsko vijeće donijelo zaključke kojim se osuđuje Hamasov teroristički napad, traži se otvaranje humanitarnih koridora i stanki za dopremu humanitarne pomoći civilima Pojasa Gaze. Naravno, Hrvatska je apsolutno za to glasovala u Europskom vijeću, a većina članica EU nije glasala za tu rezoluciju', odgovorio je ministar Grlić Radman.
vezane vijesti
Istovremeno, predsjednik Zoran Milanović poručuje da je Vlada time ugrozila sigurnost Hrvatske. 'Jeste li vi ovime nacrtali metu našoj zemlji?', glasilo je pitanje novinara.
'Upitno je koliko je predsjednik Milanović kompetentan u ovim temama s obzirom na to da je nanizao toliko diplomatskih gafova, osramotio Hrvatsku i nanio štetu. Svi se ti gafovi mogu upisati u Guinnessovu knjigu rekorda. Znamo za proruski stav predsjednika Milanovića. Mislim da je ovdje Hrvatska postupila ispravno, odlučno zauzela je stav. Većina članica EU bila je protiv ove rezolucije. Blagi izričaj neće sigurno donijeti ništa dobroga, ili nešto posebno dobro.
Hrvatska je unutar Europskog vijeća podržala zaključke kojima se osuđuje Hamasov napad, Hrvatska vlada je uputila značajnu humanitarnu pomoć, financijski u Pojas Gaze.... Kad su u pitanju te rezolucije, one me podsjećaju na Domovinski rat: 4. kolovoza (1995,) uvečer većina zemalja Vijeća sigurnosti i članice osudile su pokretanje vojno redarstvene akcije Oluja i humanitarni prekid vatre. Da nije bilo SAD-a ta bi rezolucija trebala biti usvojena, treba i na to podsjetiti. Kada je pitanju terorizam i agresija tu ne može biti suzdržan. Trajno neutralna Austrija je zapravo pokazala svoj stav, principijelni'.
De Vrgna je u međuvremenu pokušao postaviti nekoliko potpitanja ministru, ali nije išlo. Potom je podsjetio ministra da su vladajući zamjerali oporbi što 'nije poduprla Ukrajinu' onako kako su to oni htjeli, a sada su u ime cijele Hrvatske napravili istu stvar.
'I članice EU također nisu podržale rezoluciju, podržalo ju je 120 zemalja. Najvažnije je da je izostavljena najvažnija rečenica, a to je 'teroristički napad'. U Rezoluciji se ne može napraviti distinkcija između krivca i agresora, govori se o primjeru, a ne o tome tko je napao koga.'
Ovdje je Izrael nakon Holokausta i Drugog svjetskog rata po prvi put doživjela tragediju da je u jednom danu pobijeno nedužnih 1400 ljudi, 224 taoca kidnapirano i oteto. bio sam neki dan u Jeruzalemu, razgovarao o članovima obitelji otetih. Tu je Hamas činio zvjerstva, upadao u kuće, otimao ljude, upadao u aute. To je bio strašan prizor Ministre to nitko ne spori, svaka nevina žrtva jednako je teška, tu nema naših i njihovih po tom pitanju, barem oko toga se možemo složiti', rekao je Grlić Radman.
Cijeli razgovor može se pogledati ovdje.
Što misle građani
Dnevnik Nove TV pitao je gledatelje: Je li Hrvatska glasovala u UN-u ispravno? Čak 89 posto sudionika ankete odgovorilo je 'ne', dok ih 11 posto smatra da je Hrvatska postupila ispravno glasajući na Općoj skupštini UN-a protiv rezolucije kojom se poziva na trenutačno humanitarno primirje i zaustavljanje neprijateljstva u Gazi.
