Na ta i brojna druga pitanja u emisiji Otvoreno HRT-a odgovore su pokušali dati gosti - predsjednik Udruge hrvatskih sudaca Damir Kontrec, predsjednik Nacionalnog vijeća za suzbijanje korupcije Nikola Grmoja (Most), predsjednik saborskog Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav Dražen Bošnjaković (HDZ) i Mišel Jakšić (SDP), predsjednik saborskog Odbora za pravosuđe.

Predsjednik Udruge hrvatskih sudaca Damir Kontrec kaže kako nije primjereno da se suci druže s osuđenicima ako je to bilo u vrijeme dok se vodio postupak. 'Interes je Udruge sudaca, sudbene vlasti u cjelini i svih sudaca da se ove optužbe koje su iznesene detaljno ispitaju, utvrdi istina i da se u skladu s tom istinom postupa. To je interes Udruge sudaca', poručio je.

Govoreći o "slučaju Split", odnosno suce koji su feštali s Kerumom u njegovoj konobi, rekao je da je predsjednik Vrhovnog suda je pokrenuo postupke radi povrede kodeksa sudačke etike. 'Sudačko vijeće Visokog upravnog suda je za jednog suca utvrdilo došlo do povrede sudačkog kodeksa, sudačko vijeće Županijskog suda je utvrdilo da nema povrede kodeksa. Sada sve ovisi o tome hoće li se predsjednik Vrhovnog suda žaliti na odluku sudačkog vijeća u Splitu i onda će o tome odlučivati etičko vijeće', objasnio je Kontrec.

Predsjednik Nacionalnog vijeća za suzbijanje korupcije Nikola Grmoja (Most) kaže da bi u ozbiljnoj državi ovakve optužbe rezultirale nečim, barem ostavkama makar ovih sudaca koji su se družili s osuđenikom. - Ovi suci što su se družili, slučaj u Splitu, sudačko vijeće je odredilo da nema nikakve povrede. Kakva poruka se šalje hrvatskim ljudima, nitko ne snosi odgovornost za svoje postupke, zato smo prvaci u Europi po percepciji korupcije, rekao je Grmoja.

'Ne znam jesu li optužbe gospodina Mamića istinite ili se on sad pokušava izvući iz teške situacije u kojoj se nalazi. Ali sama činjenica da su se ti ljudi s njim družili, ako uzmemo u obzir da ovo i nije istina, čudno j eda predsjednik Vrhovnog suda Đuro Sesa na ove optužbe ništa ne ništa ne poduzima. Da mene netko optuži da mi je dao ovolike novce, ja bih tužio gospodina Mamića. Ovo nije prva optužba protiv njega, a on samo kaže da ne želi komentirati', ustvrdio je Grmoja.

Kaže da će sutra pokušati inicirati jedan sastanak oporbe i vidjeti što se može učiniti preko Odbora za pravosuđe. 'Možda ponovno ići s Istražnim povjerenstvom. Ja ne znam zašto HDZ odbija uporno Istražno povjerenstvo koje bi se bavilo utjecajem na pravosuđe. Vidimo da je gdin. Mamić pokušao utjecati na pravosuđe, etičkim ponašanjem samih sudaca koji konstantno krše sudački kodeks, koji se ne ponašaju u skladu sa svojom funkcijom. Ovo nije prvi takav slučaj', rekao je.

'Prije emisije je g. Mamić, ne znam kako je došao do mog broja, poslao mi je poruku. Odgovorio sam mu da dostavi u Demetrovu 15, ali je Jutarnji list sve objavio. Ja tu ne vidim nekakve čvrste dokaze osim ovih fotografija koje ipak govore puno o svijesti tih sudaca o svojoj funkciji i ulozi koje imaju u društvu. To je nešto što je skandalozno', ustvrdio je Grmoja.

Kaže da te optužbe trebaju ispitati institucije. 'Zanimljivo je da toliko drugo DORH reagira, ali pitanje bi bilo da g. Mamić nije izašao s ovim optužbama, koliko bi mi čekali da oni jave da vrše izvide i da su zatražili međunarodnu pomoć. Ovo nije prvi puta da DORH tako reagira', rekao je Grmoja.

Predsjednik saborskog Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav Dražen Bošnjaković (HDZ) kaže kako Državno odvjetništvo treba utvrditi sve činjenice. 'I ne samo da trebaju to nego ih i ja pozivam da to naprave. Trenutno smo u fazi da nije raščišćeno kad je to bilo, da li su oni davali mito, primali mito itd. Moram priznati da je ovo izvješće DORH-A koje je bilo objavljeno je klasičan primjer lošeg odnosa s javnosti, rekao je Bošnjaković na što ga je voditelj ispravio da nije u pitanju DORH već USKOK.

'Javnost svakako treba znati jesu li oni na tome 5 mjeseci nešto radili ili nisu, jesu li tražili međunarodnu pomoć. Sve su to podaci koji neće ugroziti nikakvu istragu ni postupak i mislim da oni trebaju to dati. Pozivam još jednom državno odvjetništvo, USKOK i sve institucije da ovaj postupak obave brzo i da se to rasvijetli. Žao mi je sudaca koji čestito rade svoj posao, imamo velik broj sudaca koji sjajno rade svoj posao, njih sve ovo dovodi u situaciju da ih je sramota reći gdje i što rade i zato smatram da ovo treba što brže raščistiti', poručio je Bošnjaković.

Predsjednik saborskog Odbora za pravosuđe Mišel Jakšić (SDP) kaže kako je ovo definitivni pokazatelj koliko je duboko to naše "dno dna" kada pričamo o hrvatskom pravosuđu. 'Hrvatsko pravosuđe je rak ovog društva, i to ne rak koji razdire same temelje ove države i ovoga društva, već značajno utječe i na gospodarstvo. Zaboravili smo u ovom uvodu na stečajne postupke i aferu koja se nedavno otvorila, rekao je poručivši da je sada svima jasno da je potreban duboki rez u hrvatskom pravosuđu zbog svih ljudi koji očekuju pravdu, zbog gospodarstva koje očekuje jasne zakone i zbog svih mladih i poštenih ljudi koji rade u pravosudnom sustavu.

'Mislim da sada svima postaje jasno što je Zoran Milanović htio kada je rekao da želi prodrmati sustav hrvatskog pravosuđa i što smo mi kao oporba htjeli kada smo tražili istražno povjerenstvo u slučaju Dragana Kovačevića. Ne bih htio da se ovo pretvori u emisiju o Zdravku Mamiću, on je bjegunac od hrvatskog pravosuđa i njemu je to netko omogućio. On je bio redovit gost na nekim HDZ-ovskim stranačkim festama, pjevao na skupovima uz tamburice, objavljivao u medijima - HDZ u srcu, bio gost na rođendanu tadašnje predsjednice Kolinde Grabar Kitarović, družio se s Turudićem. Nemojmo trošiti vrijeme na njega, ali postavlja se pitanje kako je imao mogućnost uz sve ove optužbe družiti se s vrhom i to će trebati pojasniti čim prije i čim jasnije da bi vratili povjerenje javnosti u hrvatski pravosudni sustav', poručio je.

Damir Kontrec kaže da su suci prošle godine riješili milijun i 196 tisuća predmeta. 'Udruga sudaca je prije mjesec dana izdala priopćenje, Ustav jasno propisuje koja je ovlast predsjednika, Sabora, čija se mišljenja prije trebaju tražiti i to je jasno zakonski propisano. Meni nije jasno zašto je 8. ožujka u Saboru to bilo hvaljeno kao odličan potez jer je time konačno uređen deficitarni postupak izbora predsjednika Vrhovnog suda, a sada odjednom taj postupak ne valja. Gledajući s pozicije suca, može biti veliki problem kad se kaže da se neće poštivati neki zakon hrvatske države neovisno o ustavnoj odredbi i zakonu koji postoji, ustvrdio je. Bitno je za sudbenu vlast da čelni čovjek sudbene vlasti bude izabran po proceduri koja se kasnije ni na koji način ne može osporavati od bilo koga', dodao je.