Riječ je, naravno, o reformi pravosuđa, borbi protiv korupcije, preustroju administracije, ukidanju subvencija za brodogradnju, naravno i poštivanje prava manjina u okviru kojega je i povratak izbjeglica.

'U vremenu od potpisa ugovora do datuma ulaska u Europsku uniju obično se sve zaustavi, zemlja se uljulja u snove jer dužnosnici smatraju da je sve završeno', objašnjava Grubiša.

Ipak, kod nas je drukčija situacija, napominje politolog, nego što je to bilo kada su 1995. godine ulazile Austrija, Švedska i Finska jer mi imamo specifično situaciju vezanu uz posljedice rata.

'S druge strane, zemlje poput Češke, Poljske i Slovačke odmah nakon izlaska iz jednopartijskog sustava počele su izgrađivati zakonodavstvo sukladno zakonodavstvu Europske unije, što Franjo Tuđman nije želio', objašnjava Grubiša. Zbog toga im je bilo lakše pregovarati i završiti pregovore. 'Mi smo više u situaciji u kojoj su se našle Rumunjska i Bugarska da i nakon završetka pregovora moramo raditi', kaže on.

Svakih šest mjeseci u ritmu proljeće-jesen, nastavlja, sve do 1. srpnja 2013. podnosit će se izvješća o monitoringu nad Hrvatskom. 'Srećom, monitoring nema suspenzivnu klauzulu, ali postoji niz mogućnosti kojima se Hrvatska može kazniti zbog zastoja reformi. Krajnja konzekvenca je mogućnost odgode ratifikacije u pojedinim zemljama, ali u Bruxellesu smatraju da će biti dovoljno pismo upozorenja kako bi se Hrvatsku trgnulo', kazao je politolog Grubiša.

Europska komisija će kao partnere od kojih će tražiti informacije o ispunjavanju obveza sigurno pitati i nevladine udruge, smatra Grubiša, koje se smatraju psima čuvarima demokracije, i njihovu ulogu cijene u EU. Brojne udruge su već ranije tražile veću uključenost u proces vezan uz ispunjavanje reformi preuzetih potpisom na pristupni ugovor Hrvatske s Europskom unijom.