GSV predlaže Vladi da u svrhu praćenja provedbe reformi razradi plan mjera koje planira poduzeti, izvijestio je novinare nakon sjednice ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić.

Napomenuo je da će Vladin plan mjera i reformi GSV raspraviti na idućoj sjednici.

GSV je ocijenio da su učinjeni pomaci u bržem rješavanju radnih sporova i da je moguće dodatno unaprijeđenje sustava, rekao je Mrsić.

GSV podržava inicijativu Ministarstva pravosuđa da se nakon racionalizacije mreže sudova utemelje posebni odjeli na općinskim sudovima za radne sporove kako bi se osigurala brza i učinkovita zaštita prava stranaka u radnom sporu.

GSV smatra da se treba dodatno promicati alternativne oblike rješavanja sporova kao što su mirenje i arbitraža, kako bi se smanjio broja sporova pred sudovima.

GSV predlaže da tripartitna radna skupina zadužena za izradu Zakona o radu, dodatno razmotri potrebu izmjena instituta zahtjeva za zaštitu prava, rekao je Mrsić.

GSV također podržava inicijativu Ministarstva rada i mirovinskog sustava da se zakonom uredi potpora poslodavcima u očuvanju radnih mjesta, a o spornim pitanjima raspravit će se na slijedećoj sjednici GSV-a, najavio je Mrsić.

Predsjednik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja Vilim Ribić rekao je da su članovi GSV-a jednoglasno podržali zaključke, no da sindikati smatraju kako je potrebna promjena smjera prema jačanju proizvodnje i zapošljavanja.

Naša analiza pokazuje da to nije u fokusu Vlade što se jasno vidi u smjernicama, jer u 12 navedenih ciljeva se o tome ne govori, nego o makroekonomskoj stabilnosti. Rečeno nam je da će uslijediti program u tom pravcu i da ćemo o tome raspravljati na GSV-u, kazao je Ribić.

Također je rekao da su zadaci koje Hrvatska kao nova članica EU ima prema ekonomskoj doktrini iz Europske komisije, kojoj su prioriteti financijska konsolidacija, uklanjanje deficita i javnog duga te stabilnost, a ne rast. Nismo zadovoljni što hrvatska Vlada vodi takvu politiku, jer rezultata nema već pet godina trajanja ekonomske krize i "ekonomske zablude bez obzira tko je na vlasti".

U zaključcima nam fali da treba jačati agregatnu potražnju, da treba tražiti monetarni suverenitet i olabaviti instrumente koje su nam nametnuti izvana i riješiti se javnog duga i deficita u puno duljem vremenu, naglasio je Ribić. Rast deficita koji slijedi je čisti imperativ, a ne izbor i Vlada tu i ne može drugačije, no to nije nikakvo zlo, jer to postaje trend u EU, pa čak i MMF ublažava uvjete fiskalne rigoroznosti.

Predstavnik poslodavaca Damir Kuštrak podsjetio je kako je Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) u ponedjeljak svoje prijedloge uputila potpredsjedniku Vlade i ministru Branku Grčiću kao reakciju na Vladine fiskalne smjernice.

Dogovor je da ne komentiramo na temelju dojma nego stvarnih rezultata, rekao je Kuštrak napominjući kako će Hrvatska prema projekcijama ostvariti minimalan rast, ali uz povećanje deficita.

Ministar financija Slavko Linić je nezadovoljan poslodavcima u cjelini, no pitanje je koliko je nakon pet godina krize ima snage, kapitala i ideja u novim okolnostima u EU da se brže krene naprijed, kazao je Kuštrak.