'HZZO kontinuirano je zainteresiran za sudbinu Imunološkog zavoda i stoga je s DUUDI-ijem i Ministarstvom gospodarstva izrađen program oko zadržavanja 25 posto plus jedna dionica vlasništva kako bi se zadržao utjecaj države na sudbinu ovog zavoda, ali uvijek gledamo da strateški partner s novim menadžerskim vještinama i kompetencijama može uzdići i proizvodnju i kvalitetu samih proizvoda', rekao je ministar zdravlja Siniša Varga odgovarajući na pitanje o ulozi Zavoda za zdravstveno osiguranje za spas Imunološkog zavoda.

Podsjetio je kako je natječaj završio te izrazio vjeru da i jedini ponuditelj vjerojatno (skupina građana okupljena u tvrtki Visia Croatica) ima mogućnost sakupiti 100 milijuna kuna koliko je potrebno za novi proizvodni pogon.

Na pitanje vjeruju li doista da ta građanska inicijativa može sakupiti 100 milijuna kuna, Varga je odgovorio: 'Sve ovisi o tome kako ta tvrtka kotira među financijskim institucijama.' Prema njegovu mišljenju kapital je danas relativno jeftin pa vjeruje da bi banke mogle financijski pratiti program jedinog interesenta za Imunološki. 'No ako Visia Croatica ne uspije u svojim nakanama, država, odnosno Ministarstvo gospodarstva mora pronaći novi model za spas Imunološkog zavoda', istaknuo je Varga.

HZZO nema interesa preuzeti Imunološki u cijelosti, jer je njegova temeljna zadaća skrbiti za financiranje zdravstvenih usluga, a ne proizvodnju zdravstvenih pripravaka. 'Za taj dio (Imunološki zavod, op. a.) je bolje, sukladno svim ostalim gospodarskim subjektima koji kotiraju na burzi, da je izvan državne vlasti', objasnio je.

O poništenju HALMED-ove odluke o zabrani proizvodnje lijekova u Imunološkom zavodu, Varga je rekao da je došlo do proceduralne greške.

'Sada će Imunološki imati kontinuiranu dozvolu za proizvodnju lijekova. Međutim, HALMED ima svoju zakonsku obvezu da kontinuirano provjerava kvalitetu lijekova', rekao je. Na pitanje tko je pogriješio, ministar je odgovorio: HALMED. Kako će se nadoknaditi gubici Imunološkog nastali zbog navedene greške? 'Imunološki je tvrtka koja kotira na burzi i sama snosi odgovornost za svoje poslovanje', smatra Varga.
Podsjetimo, Ministarstvo zdravlja još prije mjesec dana poništilo je odluku Agencije za lijekove koja je Imunološkom zavodu oduzela dozvolu za proizvodnju bakterijskih cjepiva i krvnih pripravaka.

Nije jasno zašto je odluka koju je ministar zdravlja Siniša Varga potpisao još prije mjesec dana objavljena tek jučer na dan kad su otvarane obvezujuće ponude za Imunološki.

A zbog oduzete dozvole Imunološki je navodno u dvije godine oštećen za više od 50 milijuna kuna.

Gostujući u emisiji Hrvatskog radija 'U mreži Prvog', sindikalistica Imunološkog Lidija Jagarinec izjavila je kako joj nije jasno zašto bivša uprava na čelu s Davorinom Gajnikom nije reagirala na gubitak dozvola i iskoristila pravne lijekove protiv odluka HALMED-a. Očito je da se pokušavalo pogodovati uvoznom lobiju, a uništiti vlastitu proizvodnju, istaknula je Jagarinec. Dodala je kako ne mogu zadovoljiti sve uvjete koji se traže, ali mogu zadovoljiti uvjete za proizvodnju kvalitetnih i sterilnih cjepiva.

Đuro Lubura iz Visije Croatice izjavio je kako smatra da gubitak dozvole nije slučajan. 'Nakon što smo izvršili dubinsku analizu, mogu zaključiti da je do ove situacije dovela kombinacija neznanja i vrlo vjerojatni osobni interes. Određenim grupacijama u Hrvatskoj u interesu je bilo uništiti Imunološki kako bi pojedinci trgovali lijekovima i krvnim pripravcima, a druge grupacije se obogatile na račun intelektualnog kapaciteta koji su generacije radnika Imunološkog stvarale', ustvrdio je Lubura. Sve je napravljeno namjerno, a posebno zbog virusnih cjepiva. Ti sojevi u vlasništvu su države - ne zna se tko bi ih održavao nakon privatizacije, izjavio je.

On smatra da je natječaj napravljen tako da odbije, a ne privuče investitore jer su zadani rokovi nedostižni. Visia Croatica jedina može spasiti Imunološki. Mi smo zapravo protiv privatizacije Imunološkog, ali u trenutku kad ga se Vlada odrekla, morali smo nešto poduzeti, rekao je Lubura.

Podsjetimo, država prodaje 157.997 dionica, što čini 54,38 posto temeljnog kapitala Imunološkog zavoda. Početna cijena za kupnju dionica je 49,30 kuna po dionici, a investitor je dužan osigurati investicijsko ulaganje od najmanje 100 milijuna kuna za izgradnju novog postrojenja za proizvodnju, koje će osigurati trajno dobivanje dozvola za proizvodnju virusnih i bakterijskih cjepiva i krvnih derivata iz ljudske i životinjske plazme te alergena i preparata iz životinjske krvi.

Pismo namjere bili su poslali i fond Nexus i tvrtka PharmaS, hrvatska farmaceutska kompanija u vlasništvu Luke Rajića.

U završnici natječaja farmaceutska kompanija PharmaS i Nexus Private Equity Partneri, u ime fonda Nexus FGS, u srijedu su izvijestili da su nakon provedenog dubinskog snimanja odustali od predaje obvezujuće ponude za Imunološki zavod.

'Uvjeti natječaja, aktualno operativno i financijsko stanje u Imunološkom, nerazriješena bitna pitanja u poslovanju, kao i kvaliteta raspoloživih podataka nažalost nisu ostavljali minimalan prostor za poslovno opravdan i tržišno ostvariv plan ulaganja otkupa dionica i dokapitalizacije Imunološkog', priopćili su.

Dan ranije od utrke za Imunološki zavod odustao je drugi favorit, odnosno ozbiljan ponuđač - Jadran galenski laboratorij. Kao ključni razlog svojeg odustajanja istaknuli su stav da su za ostvarivanje tog kompleksnog projekta nužne dvije do tri godine, a u uvjetima natječaja predviđeno je da tvrtka godinu dana nakon preuzimanja mora izgraditi, opremiti i ishodovati trajne dozvole za proizvodnju virusnih i bakterijskih cjepiva, krvnih derivata i preparata od životinjske krvi.

Naveli su da je JGL-ov tim stručnjaka nakon dubinskog snimanja u Imunološkom zavodu u vremenski ograničenom procesu dobio grub uvid stanja u Zavodu, a s obzirom na zatečeno stanje, ekspertni tim je u završnom izvješću dao preporuku da JGL odustane od davanja obvezujuće ponude, što su Upravni odbor i izvršni direktori podržali.