Harkiv je jedan od četiri ukrajinska grada, koji će biti domaćin ovogodišnjem Europskom prvenstvu. Grad je poznat po najvećem trgu u Europi ali i najvišom pravoslavnom crkvom na svijetu
Harkiv je drugi po veličini grad u Ukrajini, nekad je bio prvi glavni grad sovjetske Ukrajine, a danas je administrativno središte Harkivske oblasti, kao i administrativno središte Harkivskog rajona u sklopu oblasti. Grad je smješten na sjeveroistoku zemlje i prema popisu iz 2006. godine u njemu živi 1.461.300 stanovnika.
Harkiv je jedan od glavnih kulturnih, znanstvenih, prosvjetnih, prometnih i industrijskih središta u Ukrajini. U gradu se nalazi stotine industrijskih poduzeća, a među njima su i svjetski poznata poput Morozov Design Bureau i Malyshev Tank Factory, svjetski predvodnici u izgradnji vojne opreme i vojnih vozila još od 1930. godine. Također su prisutna poduzeća Hartron za zrakoplovnu i nuklearnu elektroniku, te poduzeće Turboatom koje se bavi prizvodnjom snažnih mehaničkih mašina.
Grad je prepoznatljiv i prema Trgu slobode (ukr. Площа Свободи) koji je trenutačno prvi po veličini trg u cijeloj Europi i sedmi po veličini u svijetu (trg je oko 700 metara dug a širina mu je stotinjak metara). U gradu se tijekom cijele godine održavaju razne kulturne i zabavne aktivnosti, a među poznatijim festivalima su: fikcijski Zvijezdani most, glazbeni Harkivski jazz festival, filmski Harkivska Sirena, i međunarodni glazbeni festival Harkivski ansambli.
Harkiv je smješten u sjeveroistočnom dijelu Ukrajine. U povjesnom smislu Harkiv se nalazi u regiji poznatoj kao Slobidska Ukrajina (Slobidščina), gdje je duži period predstavljao glavno središte cijele regije. Grad se nalazi na sjecištu rijeka Harkiv, Lopan i Udi, koje utječu u sjeverni tok rijeke Donec.
Prostor na kojemu leži današnji grad Harkiv bio je naseljen u 2. tisućljeću prije Krista, a tragovi vrlo razvijene kulture datiraju u Brončano doba. Na tim su prostorima živjeli Skiti i Sarmati te se ujedno razvijala Černjahivska kultura. Grad Harkiv je osnovan sredinom 17. stoljeća, a prvo gradsko sveučilište je osnovano 1805. godine u sklopu Ruskog imperija.
Harkiv je u 19. st. bio centar ukrajinske kulture. 1812. su u Harkivu pokrenute prve ukrajinske novine. Grad je bio centar prosvjetnih djelatnosti. Tokom stoljeća se grad modernizira (asfaltiraju se ceste, uvodi se željeznica, plin i struja).
Boljševici su početkom 20. stoljeća Harkiv proglasili glavnim gradom Sovjetske Ukrajine, kontrirajući političarima Ukrajinske Narodne Republike koja je imala političko središte u Kijevu. Tokom 1930-ih su u grad stigli brojni doseljenici iz ukrajinskih sela u kojima je vladala glad.
U Sovjetskom Savezu grad je postao vrlo razvijenim vojnim i političkim središtem, a prije same okupacije grada u Drugom svjetskom ratu, iz grada su evakuirani tenkovi i vojna vozila koja su kasnije imala presudnu ulogu u oslobađanju teritorija Sovjetskog Saveza. Grad Harkiv je proizveo i poznati ukrajinski tenk T-34, koji se nastavio proizvoditi nakon završteka Drugog svjetskog rata. Nakon Moskve i Lenjingrada, Harkiv je predstavljao najveće znanstveno i industrijsko središte bivšeg Sovjetskog Saveza.
Nakon osamostaljenja Ukrajine, Harkiv postaje centar istočnog dijela zemlje s većinom proruskim stanovništvom. Tokom Narančaste revolucije 2004-2005. je bio glavni centar dijela Ukrajine koja je podržavala Viktora Janukoviča, protivnika vođe revolucije Viktora Juščenka. Stanovnici Harkiva žele jače veze Ukrajine s Rusijom, nasuprot sljedbenicima Juščenka koji žele veze sa Zapadom.
U Harkivu se nalazi najviša pravoslavna crkva na svijetu, Katedrala navještenja visoka 80 m. Značajna je i Katedrala uznesenja Marijina. Trg slobode je treći trg po veličini u Europi. Značajan je park i spomenik Tarasa Ševčenka. Poznata je zgrada Deržprom građena u modernom stilu konstruktivizma.
