'Održavamo debatu o međunarodnoj pravdi. Ovo je od velike važnosti za međunarodnu zajednicu. To je osjetljivo pitanje, ali vjerujem da nema zabranjenih tema u UN-u. Pitanje je kako osigurati pravdu. Po meni, pomirenje je bitno za sve strane. Pomirenje je važno za budućnost', rekao je Jeremić, javlja agencija Anadolija.

Tijekom rasprave prisutnima će se obratiti i predstavnici nekoliko zemalja članica i zemalja promatrača UN-a koje su se odazvale pozivu da sudjeluju na navedenom zasjedanju. Kako je najavljeno, skup bojkotiraju Sjedinjene Američke Države (SAD), Kanada i Jemen.

Vodeći sudionici debate su umirovljeni general i bivši zapovjednik UN-ovih mirovnih snaga u BiH Lewis MacKenzie, prof. Charles Chernor Jalloh iz Škole za pravo sa Sveučilišta u Pittsburghu, Savo Štrbac iz Informacijsko-dokumentacijskog centra Veritas u Beogradu, prof. William Schabas iz Škole prava na Sveučilištu Middlesex u Londonu, dr. Čedomir Antić s Instituta za balkanske studije u Beogradu te dr. John Laughland s Instituta za demokraciju i suradnju iz Pariza.

Američki The Washington Post potvrdio je informaciju da će Amerika, Kanada i Jordan sasvim sigurno bojkotirati Jeremićevu raspravu, obrazloživši to činjenicom da 'u raspravu neće biti uključene' i da je rasprava najvjerojatnije 'motivirana željom da se napada Haški tribunal'.

List navodi da brojne europske zemlje razmatraju mogućnost da ne sudjeluju u današnjoj raspravi.

Prema navodima američkog magazina Foreign Policy, odluka američke administracije je uslijedila tjedan nakon što je ambasador Jordana u UN-u princ Zeid Ra'ad Zeid al-Hussein na svome blogu istaknuo da bojkotira navedeni događaj. Jordan je među prvima najavio da će bojkotirati Jeremićevu raspravu u UN-u, nazivajući je kontroverznim skupom.

Također, Velika Britanija i mnoge druge države priopćile su da će na ovaj događaj poslati mlađe diplomate.

Ban je rekao da je ovo vrlo važna tema i ukazao na napredak procesa uspostave međunarodne pravde.

'Pomirenje je jedna od važnih tema kako bi se zaustavilo nasilje. Istinsko pomirenje je vrlo važno. Svijet je pokazao da želi pružiti odgovornost. Genocidi se ne mogu tolerirati i treba o tome pričati. Podržavam rad Haškog tribunala. Pravda nije samo kažnjavanje. Povijest je pokazala da sustav dao pravo žrtvama da kažu što se dogodilo. Povijest ne smije imati političke ciljeve', poručio je Ban Ki-moon na otvaranju rasprave u New Yorku.

Dodao je da 'moramo utvrditi odgovornost i međunarodne zajednice za zločine'.

'Moramo svi osigurati ovaj sustav i podržati tribunale, a to je implementacija odluka sudova i neovisnost sudova', izričit je bio Ban, javlja AA.

Raspravi prisustvuju predsjednik Srbije Tomislav Nikolić i predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Nebojša Radmanović.

Radmanović je kazao da Haški sud posljednjih godina u regiji ima sve veći značaj.

'Navršilo se 20 godina od osnivanja prvog suda u međunarodnom nivou. Je li 20 godina dovoljno vrijeme da se sagledaju njegovi učinci i na pomirenje naroda, nije lako ocijeniti i govoriti. BiH je pozdravio osnivanje Međunarodnog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY). Vlasti BiH od završetka surađuju s Haškim sudom. BiH je čvrsto opredijeljen da svi zločini u BiH moraju biti procesuirani i njihovi počinitelji kažnjeni. Haški sud treba kazniti počinitelje najtežih zločina i kazni ratne zločince. On treba da utvrdi individualnu odgovornost i spriječi kolektivizaciju krivnje. Nema kolektivne krivnje. Ne mogu se narodi okrivljavati za zločine u Jugoslaviji', istaknuo je uz ostalo Radmanović.

Rasprava se nastavlja obraćanjem srpskog predsjednika Tomislava Nikolića

'Srbija i ja spremni smo da ne čekamo 70 godina da bismo se pomirili sa susjedima s kojima smo nekada živjeli u istoj državi ili s kojima, mislim na Kosovo i Metohiju, i danas živimo u jednoj zemlji. Duboko sam uvjeren da je Haški tribunal odmogao kada je taj proces u pitanju i da ga je, vjerojatno, nepotrebno odložio na naredne generacije. Svakako ga je, u velikoj mjeri, usporio i otežao', kazao je predsjednik Srbije, javlja srpski portal B92

Po Nikolićevim riječima, Tribunal je izazvao kod jednog naroda osjećaj da mu je počinjena nepravda, a kod drugog trijumfalizam.

'Sa stajališta znanosti i etike, haški procesi mogu se staviti u istu poziciju s procesima koje je vodila inkvizicija, kao i s pariškim i moskovskim procesima. Postupci protiv Srba su motivirani kažnjavanjem i odmazdom, a odmazda, naročito u suvremenom pravu, nikada ne može biti opravdana kao pravedna. Haški postupci su bez pravde i pravednosti', istaknuo je predsjednik Srbije i dodao kako se 'Srbi ne srame onog što su činili'.

U drugom dijelu predviđene su dvije panel diskusije na kojima će govoriti predstavnici nevladinih organizacija i gosti iz Srbije, a Hrvatska će svoja mjesta ostaviti praznima jer ne želi sudjelovati u 'jednodnevnoj paradi' Vuka Jeremića čije su namjere pročitali svi u UN-u, od Washingtona do Bruxellesa. Koristeći izgovor da bošnjačke i hrvatske udruge žrtava nisu članice međunarodne UN-ove asocijacije udruga, Jeremić nije dopustio njihovo sudjelovanje na tematskoj sjednici, ali je u dvoranu uveo Savu Štrbca i Darka Trifunovića, koji tvrdi da je u Srebrenici stradalo 'samo 100 Bošnjaka'. Predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida Murat Tahirović i predsjednica Pokreta majki Srebrenice i Žepe Munira Subašić i Nikola Findak, član Udruženja žrtava i svjedoka genocida, nisu dobili pravo glasa na Jeremićevoj debati, pa će cijelu korespondenciju s Vukom Jeremićem i njegovu manipulaciju funkcijom pokazati Ban Ki-moonu, glavnom tajniku UN-a. Da bi omogućili javnosti da čuje i njihov stav, stalna misija Jordana i Lihtenštajna u Ujedinjenim narodima organizirala im je susret s novinarima.