Ukupni iznos odobrenih kredita u prošloj godini niži je za 24 posto (2,5 milijardi kuna) u odnosu na 2012., a takvo je smanjenje, kaže Kovačev, posljedica činjenice da su poduzeća manje koristila kredite za obrtna sredstva, ali i da ih je velik broj u postupku predstečajne nagodbe pa nisu ni bili u mogućnosti tražiti kredite.

Odrazilo se to i na strukturu odobrenih kredita pa je tako udio kredita za obrtna sredstva lani pao na 36 posto, sa 47 posto u 2012. ili primjerice 79 posto koliko je iznosio njihov udio u kreditima odobrenim 2010. godine, odnosno njihov se udio lani vratio na razinu iz pretkrizne 2007. godine, rekao je Kovačev.

Istodobno je udio kredita kojima se prate investicijske aktivnosti tvrtki u ukupnim kreditima porastao s 53 posto u 2012. na 64 posto u prošloj godini.

Kretanje tih udjela, smatra Kovačev, dobar je znak da se gospodarstvo konsolidiralo u smislu likvidnosti, jer su ti krediti u najtežim kriznim godinama, od 2008. do 2011., bili u izuzetnom padu.

HBOR je tako 2013. godinu završio s gotovo 25 milijardi kuna ukupno odobrenih bruto kredita, a Kovačev je pritom posebice naglasio podatak da u tom iznosu potpuno 'uredni' plasmani čime više od 85 posto. Udio djelomično nadoknadivih plasmana je 13 posto, a nenadoknadivi čine 1,6 posto. Iznos 'loših' plasmana povećan je 2013. prema prethodnoj godini za 64 posto, no Kovačev ističe da je njihov udio beznačajan u odnosu na ukupni iznos kredita, kao i da je riječ o plasmanima koji imaju osiguranje, u vidu nekretnina ili neke druge imovine, odnosno i od tog će se iznosa nešto moći naplatiti.

Krajem prošle godine ukupna dospjela nenaplaćena potraživanja HBOR-a iznosila su 1,65 milijardi kuna, a taj je iznos krajem siječnja pao ispod 1,5 milijarde kuna, a od osnutka HBOR-a odnosno od 1992. godine ta je banka otpisala ukupno svega 336 milijuna kuna nenaplaćenih potraživanja, kazao je Kovačev.

Prošlu je godinu HBOR završio i sa 50-tak milijuna kuna višom dobiti nego u 2012., u iznosu od gotovo 190 milijuna kuna, što u banci pojašnjavaju nižim rashodima za kamate uslijed jeftinijeg zaduživanja, kao i otplatom 250 milijuna eura 'teške' obveznice koja je izdana uz više kamate nego što su to trenutne stope za novo zaduživanje.

Od značajnijih događaja za HBOR iz poslovne 2013. te planova za ovu godinu Kovačev je naveo inicijativu za osnivanje Razvojnog investicijskog fonda za pomoć tvrtkama koje uspješno izađu iz predstečajne nagodbe, u koji će HBOR uplatiti 100 milijuna kuna, a koji bi u konačnici trebao imati od jedne do dvije milijarde kuna sredstava za pomoć malim i srednjim tvrtkama koje nakon nagodbe nemaju mogućnost lakog pristupa svježem novcu.