ŽESTOKA KRITIKA

'HDZ i SDP odsvirali su rekvijem Ustavnom sudu'

13.06.2016 u 11:02

Bionic
Reading

Nacija može odahnuti jer Hrvatska neće ući u ustavnu krizu: tek nekoliko dana uoči isteka mandata većini sudaca i formalne paralize cijelog sustava, Sabor je teškom mukom potvrdio 10 novih sudaca Ustavnog suda i tako praktički zacementirao njegov sastav na idućih osam godina. Redovi su popunjeni, no o kvaliteti kadra itekako će se raspravljati

U političkoj trgovini HDZ-a i SDP-a arbitrirao je Robert Podolnjak iz Mosta, koji nije uspio u namjeri da se kroz Sabor provuče samo šest nespornih kandidata; tako će u tom tijelu ubuduće sjediti i troje profesionalnih političara - uključujući bivšeg ministra Davorina Mlakara s njegovom hipotekom istrage u procesu banke Hypo i lažnog predstavljanja u Austriji - ali i dosadašnja sutkinja Snježana Bagić koja je priznala prepisivanje dijela svog stručnog rada.

S druge strane, mimo običaja ondje neće sjediti nijedan sveučilišni profesor, pa ni Sanja Barić - iznimno aktivna na ovom području. Njoj su, podsjetimo, nedavno nedostajala tek dva glasa kako bi na tajnom glasovanju dobila dvotrećinsku većinu u Saboru.

'Ako su političke elite pod izlikom žurnosti i važnosti situacije vođenja države željele građanima poslati poruku da stručnost I moralni integritet nisu od značaja da biste obnašali jednu od najvažnijih dužnosti u sustavu institucija društva – apsolutno su uspjeli', kritičan je dr. Samir Vrabec, doktor znanosti specijaliziran za ustavno pravo. On smatra da je propuštena šansa za repozicioniranje ugleda Ustavnog suda i da je izgledno očekivati daljnje nagrizanje ionako niskog stupnja povjerenja građana u ovu instituciju.

'Izlaz iz slijepe ulice i trenutne vremenske stiske se mogao riješiti izborom četvero kandidata, a ostale se moglo izabrati u smirenoj atmosferi nakon konsolidacije političke situacije. Na taj način izbjeglo bi se ugrađivanje kandidata koji bilo po kriterijima stručnosti, bilo moralnog integriteta, nikad ne bi smjeli ući ni na užu listu za izbor, a kamoli biti izabrani', nastavlja Vrabec. Po njemu, HDZ i SDP demonstrirali su da im je politički klijentelizam ispred stručnosti.

'Jedina pozitivna stvar iz ovoga izbora jest to što će se nakon šest godina neuspjeha i propuštanja prvi put primijeniti ustavna odredba o izboru sudaca dvotrećinskom većinom. Nije problem to što je taj izbor proveden po principu jedan vaš, jedan naš već to što nije proveden tako da je jedan vaš kompetentan i moralno čist, jedan naš kompetentan i moralno čist'. Politika je odsvirala rekvijem Ustavnom sudu i ustavnom sudovanju - a predstoji nam promatrati može li i hoće li se bolesnik uspjeti oporaviti i othrvati. Ne radi interesa države već dobrobiti njezinih građana', zaključuje dr. Vrabec.

Novi ustavni suci

HDZ-ova kvota

Miroslav Šumanović
- odvjetnik; Od 1984. sudac Općinskog suda u Sisku, od 1988. na Općinskom sudu u Zagrebu, od 1996. sudac i predsjednik Županijskog suda u Zagrebu. Godine 2002. prelazi u odvjetničku struku, u kojoj ostaje do danas. Naglašava da nije bio stranački angažiran ni prije ni poslije 1990. godine.

Branko Brkić
- sudac; Vrhovnog suda Sudačku karijeru počinje u Obrovcu, gdje od 1984. do 1993. sudi na Općinskom sudu. Potom prelazi na Županijski sud u Zadru, a od 2006. nalazi se na Vrhovnom sudu. U biografiji naglašava i Spomenicu Domovinskog rata i Medalju 'Oluja'.

Mario Jelušić
- sudac; Ustavnog suda Do izbora za suca Ustavnog suda 2008. karijeru je pretežito gradio kao docent na Pravnom fakultetu u Zagrebu. Nositelj nekoliko odlikovanja.

SDP-ova kvota

Lovorka Kušan
- odvjetnica; Odvjetnica i pravnica, ali i aktivistica: najprije članica HSLS-a, sredinom devedesetih pravnica u Hrvatskom društvu skladatelja, a kasnije aktivistica i članica Hrvatskog helsinškog odbora (HHO). Posljednjih godina angažirana i u antidiskriminacijskom pravu. Pred Europskim sudom za ljudska prava zastupala je nekoliko stranaka u tužbama protiv Hrvatske.

Andrej Abramović

- sudac; Upravog suda u Zagrebu Sudac Općinskog suda u Zagrebu od 1996. do 2012., kada biva premješten na Upravni sud kojemu ubrzo postaje predsjednikom. Između ostalog naglašava da se bavio tematikom ljudskih prava, odnosno medijskim sporovima i pravom azila

Rajko Mlinarić
- odvjetnik; Koncem osamdesetih bio je općinski javni tužitelj u Zlataru, a zatim od 1992. do 1996. upravitelj Okružnog suda u Zagrebu - u istom razdoblju za koje je naglasio svoje četverogodišnje sudjelovanje u Domovinskom ratu. Nakon rata osniva zajednički odvjetnički ured s Antom Nobilom, a od 2006. radi samostalno. Po svemu sudeći, kandidat HNS-a.

sporni

Davorin Mlakar

- političar (HDZ); Prošao je put od referenta u Općini Zagreb, preko poslova u Croatia Osiguranju, Agrokoru i EPH, do mjesta veleposlanika u Japanu, dva ministarska mandata i mjesta zastupnika u Saboru. Četiri godine bio je direktor tvrtke Eunomia, a po svemu sudeći, najsporniji je kandidat: u Austriji se protiv njega vodila istraga u aferi Hypo, uz službeno nepotvrđene optužbe da je primio mito u iznosu od 210 tisuća eura. On sam priznao je da se prije dvije godine pri dolasku na razgovor s istražiteljima u sjedištu Hypa, nakon kojega je ispitivan punih osam sati, lažno predstavio na ulazu. U prilično nemuštu objašnjenju kazao je da je to učinio zato što mu je osobna iskaznica ostala u automobilu

Josip Leko
- političar (SDP); Početkom sedamdesetih godina referent u tvrki Slavonija iz Slavonskog Broda, potom pravnik u Skupštini općine Zagreb, koncem osamdesetih 'društveni pravobranitelj samoupravljanja', a nakon kratke epizode u Zagrepčanki, poslovni direktor Socijaldemokratske partije tijekom devedesetih. Bivši predsjednik Sabora, upravo mu traje peti zastupnički mandat. Stranački senior.

Snježana Bagić
- ustavna sutkinja (kandidatkinja HDZ-a); Većinu karijere provela je na raznim funkcijama u Ministarstvu pravosuđa. Koncem devedesetih predstojnica Ureda za suradnju s Haškim sudom, sredinom dvijetisućitih nakratko i sutkinja Županijskog suda u Zagrebu. U Ustavni sud imenovana 2007. Nedavno je otkriveno da je u jednom stručnom članku prepisala dio znanstvenog rada tajnika Ustavnog suda Teodora Antića, za što se javno ispričala

Ingrid Antičević Marinović
- političarka (SDP); Mlada pripravnica na Okružnom sudu u Zadru početkom osamdesetih odrađuje staž u odvjetničkom uredu budućeg supruga Marka Marinovića, a potom postaje i prva žena odvjetnica u tom gradu. Početkom dvijetisućitih postaje saborska zastupnica, potom i ministrica pravosuđa. Bila je kvoti prvih hrvatskih zastupnika - promatrača u Europskom parlamentu, gdje se proslavila poznavanjem engleskog jezika. U kandidaturi naglašava da ima potporu Hrvatske odvjetničke komore i Ženske mreže Hrvaske.