Dakle ideja splitskog inženjera građevine Boženka Jelića o mreži podvodnih tunela za povezivanje otoka s obalom postat će temeljni dio programa koji će HDZ promovirati u nastojanju povratka na vlast, možda već ove jeseni na prijevremenim parlamentarnim izborima, navodi Novi list. Jelić je prije dva mjeseca prezentirao u sjedištu HDZ-a širem krugu stranačkih dužnosnika svoje ambiciozne zamisli i očigledno je tom prilikom uspio uvjeriti Karamarka da bi podvodni tuneli trebali biti okosnica razvoja Hrvatske.

'Razgovarao sam s Karamarkom i rekao mi je da bi on to stavio u HDZ-ov program. Drago mi je zbog toga, ali važno bi bilo da to učine i SDP i druge stranke. Ja sam se, uostalom, prvo obratio predsjedniku uprave HAC-a Edi Kosu, a razgovarao sam o ovoj ideji i s potpredsjednikom Vlade Nevenom Mimicom. Nažalost, oni mi se kasnije nisu više javljali, a politički konsenzus je ključan. Nisam ni za HDZ ni za SDP, ja sam građevinski inženjer i htio bih graditi podvodne tunele, a to bi trebali podržati svi bitni politički čimbenici u Hrvatskoj', pojasnio je Jelić novinaru Novog lista, zadovoljan time kako se razvijaju događaji. Premda njegov projekt laicima izgleda više kao mašta, Jelić je siguran da je riječ o nečem posve realnom.

'Smiješno je uopće govoriti da Hrvatska to ne može. To je toliko jednostavno, pa podvodni se tuneli grade po svijetu stotinu godina i odlično funkcioniraju. Ne razumijem zašto ih mi ne bismo bili u stanju sagraditi', čudi se Jelić zbog blage skepse prema mogućnostima Hrvatske da se upusti u taj golem poduhvat. Čak ni financiranje, tvrdi, ne bi trebalo biti prevelik zalogaj. U svijetu su, kaže Jelić, podvodni tuneli uglavnom široki četrdesetak metara i kroz njih prolaze četverotračne autoceste, nerijetko i željeznička pruga. Hrvatske otoke bi s kopnom, predvidio je Jelić, spajali tuneli široki 13 metara s dvotračnom autocestom.

'Cijena bi ovisila o dubini mora i karakteristikama dna, ali moje su procjene da bi nas kilometar podvodnog tunela koštao između 35 i 45 milijuna eura. A koristi bi bile višestruko veće. Na otocima bi se turistički promet povećao za tri do četiri puta, Dugi Otok i Brač postali bi praktično predgrađa Zadra, odnosno Splita i ljudi bi se vraćali na otoke', izlaže Jelić svoju fantastičnu viziju. U njegovim su planovima podvodni tuneli od Rijeke do Cresa, pa do Lošinja i Raba, sve do Paga. Zatim slijedi vezivanje Zadra s cijelim njegovim arhipelagom. Od Splita bi se tunelom išlo do Brača, onda bi jedan tunel išao do Hvara i dalje na Korčulu, a drugi bi vodio prema Šolti. I tako dalje...

U Vladi su potvrdili da je Jelić doista prvo njima predstavio svoju ideju, prvenstveno motiviran povezivanjem juga Hrvatske podvodnim tunelom, umjesto Pelješkim mostom ili koridorom preko Neuma.

'Nije to tako jednostavno, pa i konzultanti EU-a su prednost dali mostu, a ne podvodnom tunelu. Tuneli su rješenje ako se mogu ugraditi u čvrste stijene, a mi ovdje govorimo o 30 do 60 metara mulja - kakvu bi oni stabilnost imali? Uz to ne treba zanemariti, pogotovu kad je o Pelješcu riječ, ni opasnost od potresa, pa izlaza u slučaju opasnosti. Prema tom modelu, ljude bi kad se dizalima izvuku iz tunela spašavali helikopteri', objasnio je Novom listu izvor iz Vlade razloge zbog kojih su se ipak priklonili gradnji iznad vode, odnosno gradnji mosta.

Otkrivaju i da im je Jelić u svome planu izložio i gradnju podvodnog tunela Zadar - Ancona, dugačkog 150 kilometra. Iz sigurnosnih razloga nakon svakih 20 kilometra tog tunela bio bi sagrađen umjetni otok. Cijena jedne cijevi, i to bez umjetnih otoka, bila bi 37,5 milijardi kuna. Danas će biti poznato je li HDZ uvrstio u svoj program i to transjadransko povezivanje. Povezivanje otoka u Kvarnerskom zaljevu tunelima-mostovima koštalo bi 3,75 milijardi kuna, izvijestio je svojevremeno Vladu Jelić.