Kao HDZ-ov župan, Tolušić svoju tvrdnju ničime nije potkrijepio u priopćenju objavljenom u utorak na web stranicama županije, ali tim je povodom virovitičke SDP-ovce nazvao 'grobarima virovitičke bolnice'. Tolušić je ustvrdio da sanacijska upraviteljica dr. sc. Marijana Živko i saborski zastupnik SDP-a Tomislav Žagar 'nisu sposobni voditi sanaciju bolnice', da se radi o politikantstvu i, kao vrhunac, da će građani za 'ozbiljnije bolničke zahvate odlaziti u drugu županiju', što su prenijeli i neki lokalni mediji.

Župan je ovu dezinformaciju plasirao istog dana kada je Ministarstvo zdravlja objavilo masterplan, punog naziva 'Nacionalni plan razvoja kliničkih bolničkih centara, kliničkih bolnica, klinika i općih bolnica u Republici Hrvatskoj 2014.-2016.', koji uopće ne predviđa ukidanje 'ozbiljnijih bolničkih zahvata' u Virovitici, niti pripojenje tamošnje bolnice nekoj drugoj.

To je danas potvrdila i sanacijska upraviteljica dr. sc. Živko objasnivši da će se operacije i dalje odvijati normalno kao i dosada u Virovitici, da masterplan ne predviđa organsko spajanje bolnice u Virovitici s bolnicom u Koprivnici, ali da će taj strateški dokument Vlade omogućiti bolje iskorištenje medicinskog kadra u ove dvije bolnice.

Nedostatak osoblja, poglavito specijalista, najveći je problem Opće bolnice u Virovitici, ocijenila je dr. sc. Živko na današnjoj konferenciji za tisak u Virovitici.

'Dug koji me zatekao nije bio 20 milijuna kako se govorilo već preko 27 milijuna kuna. Ali nije ovdje riječ samo o dugu, nego o činjenici da se u ovoj bolnici godinama, ali godinama nije adekvatno upravljalo ljudskim resursima. Ono što nas je ovdje zateklo su činjenice da imamo samo 75 specijalista. Znamo da za gotovog specijalista trebamo četiri do pet godina. Ništa se u te mlade ljude nije ulagalo. Što je sa stambenim zbrinjavanjem tih mladih liječnika? Što je sa zapošljavanjem njihovih partnera ili partnerica? O tome župan nije vodio mnogo brige. To potkrepljujem i činjenicom da on bolnici nije doznačio nikakva sredstva za stipendije namijenjene najboljim studentima medicine. A otkako smo krenuli sa sanacijom bolnica on je izostavio doznačivanje sredstava na račun bolnice. Županija nije uplatila ni 700 tisuća kuna koje je bila dužna uplatiti za otplatu kredita koje je podignula bolnica za gradnju nove bolničke zgrade', upozorila je dr. sc. Živko.

Kredit je bolnica podignula za vrijeme vladavine HDZ-a, uoči izbora, a i tu odluku ravnateljica je nazvala pogrešnom: 'Ima li smisla ulagati u kulu od betona, bez opreme, u koju još treba uložiti 40 do 50 milijuna kuna?'

Istaknula je da masterplan neće organski spojiti virovitičku i koprivničku bolnicu i da će obje bolnice ostati pravni subjekti za sebe.

'Sada ćemo intenzivno razgovarati i pregovarati kako si međusobno možemo pomoći. Što to znači? Ako meni nedostaje na jednom odjelu liječnika, s kolegom ću vidjeti mogu li nam uskočiti liječnici iz Koprivnice u pomoć kako se ne bi stvarale duge liste čekanja. U našoj bolnici se itekako dobro radi i tako će biti i ubuduće. Dakle, one priče da se neki operativni zahvati neće kod nas provoditi i da će se radi njih odlaziti u Koprivnicu naprosto su neistiniti. Masterplan za virovitičku bolnicu ne predviđa gašenje odjela. Smatram da je odličan i da će riješiti problem nedostatka liječnika u bolnici u Virovitici', poručila je dr. sc. Živko, koja je istaknula da plan predviđa i da će se manji bolnički odjeli spojiti u veće, ali da im se obujam neće smanjivati.

Masterplanom Ministarstvo zdravlja u roku od tri godine planira uštedjeti 400 milijuna kuna. Dokument je izradila francuska konzultantska kuća Conseil Sante, koja je preporučila organizaciju bolničkog liječenja na osnovi četiri regije zdravstvenog planiranja, čije je značenje operativno, a ne formalno-pravno.

Ministarstvo je u sažetku objavljenom u utorak navelo da je jedan od ciljeva bolja dostupnost bolničke zdravstvene zaštite, koja će pacijentima omogućiti da u medicinski prihvatljivom vremenu dobiju bržu, kvalitetniju i sveobuhvatnu zdravstvenu uslugu.

'Želimo za naše pacijente stvoriti modernu bolnicu 21. stoljeća. Zlatni standard u suvremenoj medicini je dnevna bolnica, uz manje akutnih kapaciteta, više kapaciteta produljenog i dugotrajnog liječenja kroničnih bolesnika te veći broj postelja za palijativnu skrb. Sve ćemo to postići prenamjenom postojećih kapaciteta unutar bolnica te snažnijim povezivanjem bolnica u regionalne mreže, a kako bi se što više prilagodile specifičnim potrebama pacijenata svoje regije', objavilo je Ministarstvo zdravlja.

Sjeverna i središnja regija obuhvaća Grad Zagreb i Bjelovarsko-bilogorsku, Karlovačku, Koprivničko-križevačku, Krapinsko-zagorsku, Međimursku, Sisačko-moslavačku, Varaždinsku i Zagrebačku županiju. Istočna regija obuhvaća Brodsko-posavsku, Osječko-baranjsku, Požeško-slavonsku, Virovitičko-podravsku i Vukovarsko-srijemsku županiju. U Južnoj regiji su Dubrovačko-neretvanska, Splitsko-dalmatinska, Šibensko-kninska i Zadarska županija. U Zapadnoj regiji su Istarska, Ličko-senjska i Primorsko-goranska županija.

Istočna regija obuhvaća ukupno sedam bolnica od kojih se za dvije bolnice, u Slavonskom Brodu i Požegi, ne predviđa funkcionalna integracija. Ostalih pet bolnica u Istočnoj regiji funkcionalno će se integrirati ovako: Klinički bolnički centar Osijek i Opća županijska bolnica Našice; Opća županijska bolnica Vinkovci i Opća županijska bolnica Vukovar; Opća bolnica Virovitica iz Istočne regije i Opća bolnica 'Dr. Tomislav Bardek' Koprivnica iz Središnje i sjeverne regije.

Najvažnija promjena u ovim bolnicama u Istočnoj regiji bit će reorganizacija postelja. 'Ukupni kapaciteti tih bolnica od 2014. do 2016. smanjit će se za 19,26 posto. Akutne postelje smanjit će se za 38,82 posto (s 3.112 na 1.904), postelje i stolice u dnevnoj bolnici povećat će se za 27,91 posto (sa 652 na 834), a za dugotrajno liječenje i palijativnu skrb povećat će se za 286 postelja (sa 79 na 365)', navodi Ministarstvo zdravlja.

Sve to, uz bolje upravljanje raspoloživim kadrom, trebalo bi ostvariti financijske uštede koje bi omogućile nabavu novih medicinsko-tehničkih uređaja i ostale medicinske opreme. 'Očekuje se i manji trošak za potrošne materijale, lijekove, dijagnostiku, anesteziju i drugo. Kraćim boravkom pacijenata u bolnici smanjit će se mogućnost bolničke infekcije te time i potrošnja skupih rezervnih antibiotika', ističe Ministarstvo, u dokumentu u kojemu ne navodi 'ozbiljnije bolničke zahvate', kojima je ovaj tjedan župan Tolušić uznemirio virovitičku javnost.