HEP je u skladu s Vladinom uredbom o reguliranoj cijeni plina od kraja rujna 2022. do kraja lipnja ove godine kupio plin u vrijednosti 85,1 milijun eura. Da su plin kupovali po tržišnoj cijeni, platili bi ga 455,8 milijuna eura. Dakle nastala razlika je 370,6 milijuna eura, piše u utorak Jutarnji list.
Podaci su to iz tablice koja detaljno po mjesecima pokazuje usporedbu efekata nabave plina po Uredbi u odnosu na tržišne cijene, a koja će, kako doznajemo, biti predstavljena na sjednici saborskog Odbora za gospodarstvo u petak.
Po toj tablici najveće količine plina, konkretno 341.616 MWh, isporučene su u siječnju 2023. po ukupnoj cijeni od 14 milijuna eura. U tom trenutku tržišna cijena iste količine plina iznosila je 77,7 milijuna eura što znači da je HEP kupio plin za 63,7 milijuna eura manje.
vezane vijesti
Kao što je poznato Vladinom Uredbom HEP je, kako bi se ublažila nestašica plina, bio u obvezi kupovati plin od Ine koji je proizveden u Hrvatskoj. Ta je obveza nedavno ukinuta i to nakon izbijanja afere u kojoj je otkriveno da je HEP plin zbog nemogućnosti skladištenja prodavao daleko ispod cijene koju je platio.
Stoga se sada očekuje sjednica saborskog Odbora za gospodarstvo na kojoj bi u petak svi uključeni u aferu s plinom trebali pojasniti svoju verziju priče i uloge u spornoj prodaji viškova plina koja je u jednom trenutku iznosila čak i jedan cent.
Između ostalog trebalo bi se saznati tko je što poduzeo i kako se postavio te tko je napravio propuste koji su doveli do ove afere. Na sjednicu saborskog Odbora za gospodarstvo kojim predsjedava Anka Mrak Taritaš, pozvani su ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović, uprave HEP-a, HROTE-a, HERA-e, Plinacroa...
Umjesto potvrde da će u petak izaći sa spomenutom tablicom usporedbe regulirane i tržišne cijene plina po mjesecima, iz uprave HEP-a odgovorili su nam jučer kako je Vlada donošenjem niza mjera od početka energetske krize hrvatskim građanima i gospodarstvu osigurala sigurnu opskrbu energijom po cijenama višestruko nižim od tržišnih i značajno nižim u odnosu na ostale države EU, piše novinar Jutarnjeg lista Jozo Vrdoljak.
