Kako se navodi u analizi Hrvatske gospodarske komore "Aktualna kretanja na tržištu rada u okolnostima pandemije uzrokovane Covidom-19" objavljenoj u petak, nakon pet godina rasta zaposlenosti i šest godina pada nezaposlenosti, sada je sasvim izvjesno da će u ovoj godini biti prekinuti ti povoljni trendovi.

U ožujku je administrativna stopa nezaposlenosti porasla za 0,3 postotna boda, a u travnju Komora očekuje rast za još jedan postotni bod, do razine od 9,6 posto.

Ovisno o daljnjem razvoju epidemiološke slike i u skladu s time stupnju ograničenja kretanja i poslovanja te u kojoj će se mjeri turizam moći realizirati, osobito onaj inozemni, kretat će se i pokazatelji na hrvatskome tržištu rada. Zasad je jasno da će zbog izostanka zapošljavanja normalne masovnosti u djelatnostima kojima sezona uvjetuje dinamiku, pritisak na burzu biti znatno oštriji nego prošle godine te da će stopa nezaposlenosti sigurno rasti za nekoliko postotnih bodova u 2020. godini, nakon šest godina pada, ističu iz HGK.

Pritom, Ministarstvo financija predviđa rast anketne stope nezaposlenosti sa 6,6 posto u 2019. na 9,5 posto u 2020. godini, u okolnostima pada broja noćenja inozemnih turista nešto slabijim od 70 posto, te pad do devet posto 2021.

Europska komisija, pak, Hrvatskoj predviđa nešto viši rast stope ove godine, do 10,2 posto, a ovogodišnje pogoršanje na tržištu rada predviđa kod svih članica EU-a, pri čemu je prognozirani porast stope za Hrvatsku među najvišima.

U travnju 96 posto manje sezonski zaposlenih radnika

Kako se navodi u analizi, sredinom ožujka i uvođenjem mjera ograničenoga poslovanja i kretanja zbog suzbijanja širenja epidemije koronavirusa veliki poremećaji u sezonskom zapošljavanju bili su odmah vidljivi, kada je s evidencije nezaposlenih zbog zapošljavanja na sezonskim poslovima izišlo 52 posto manje osoba nego u istom mjesecu prošle godine.

U travnju, mjesecu najsnažnijeg sezonskoga zapošljavanja, razlika je drastičnija i pokazuje veličinu problema. Naime, ovogodišnjeg je travnja bilo 96 posto manje sezonski zaposlenih radnika nego u travnju prošle godine, ističu iz HGK.

Uz izostanak normalnog sezonskog zapošljavanja, pa time i pojačanog izlaska s evidencije nezaposlenih, u uvjetima stroge karantene, mnoge su tvrtke počele smanjivati broj zaposlenih te je nastao veći, za to doba godine neuobičajen, pritisak na burzu, napominju.

Naime, u prva je dva mjeseca broj ulazaka izravno iz radnoga odnosa bio niži nego prošle godine u istim mjesecima, no u ožujku i travnju nastala je eksplozija broja otkaza - u ožujku dvostruko, a u travnju gotovo trostruko više nego u istim mjesecima prošle godine.

Pritom je najveći rast u ta dva mjeseca u odnosu na iste mjesece prošle godine bio u djelatnosti smještaja i ugostiteljstva, trgovini, prerađivačkoj industriji te administrativnim djelatnostima.

To je utjecalo na ukupan broj nezaposlenih, čija dnevna kretanja pokazuju svakodnevni kontinuirani rast od 18. ožujka do 5. svibnja. U ta se 32 radna dana broj nezaposlenih povećao za 24.850, do razine od 159.742, s time da je broj novonezaposlenih koji su došli izravno iz radnoga odnosa iznosio 33.934, navodi se u analizi.

Kako je nezaposlenost počela netipično rasti tek u posljednjih deset dana ožujka, u međugodišnjoj usporedbi, krajem ožujka nezaposlenost je ipak još uvijek bila niža nego godinu dana prije, za 2.340.

No u travnju, koji je bio prvi cijeli mjesec u kojemu su se poslovanje i potrošnja odvijali u ograničenim uvjetima, veći dio mjeseca u strogoj karanteni, a tek u posljednjem tjednu s nešto blažim ograničenjima, ostvaren je netipičan godišnji rast nezaposlenosti. Krajem travnja bilo je 28.144 nezaposlenih osoba više nego godinu dana prije, što je prvi travanj u bližoj povijesti u kojem je zabilježen mjesečni rast broja nezaposlenih, ističu iz HGK.

Ključna mjera povećanje subvencije za plaće na četiri tisuće kuna

No, već su tijekom travnja bile vidljive promjene dinamike dnevnoga rasta, odnosno njeno ublaženje neposredno nakon primjene mjera iz drugog paketa mjera Vlade za pomoć gospodarstvu, gdje je za tržište rada ključna bila odluka o povećanju subvencija plaća s 3.250 kuna na 4.000 kuna te mogućnost ponovnog zapošljavanja otpuštenih radnika u ožujku.

Nadalje, početkom svibnja prekinuo se ustrajan negativan niz svakodnevnoga rasta broja nezaposlenih, a to je vidljivo gotovo odmah nakon ublažavanja ograničenja poslovanja i kretanja, odnosno postupnog vraćanja poslovne aktivnosti, pa su se tako počeli i pojavljivati dani s padom broja nezaposlenih.

Pritom je zapošljavanje bilo najveće u djelatnostima smještaja i ugostiteljstva, trgovini, prerađivačkoj industriji i građevinarstvu.

Kod svih je članica EU došlo do poremećaja na tržištu rada pod utjecajem ograničenja poslovanja i kretanja u ožujku.

Stope nezaposlenosti u ožujku porasle su kod gotovo svih članica, no Hrvatska je bila među onima s najvišim porastom te je njena stopa nakon devet mjeseci prerasla prosječnu stopu EU-a.

Time je Hrvatska pogoršala svoju poziciju unutar EU postavši članicom s osmom najvišom stopom, dok je u veljači imala desetu najvišu stopu. Veće negativne pomake trebali bi pokazati podaci za travanj, no sasvim je izvjestan veći porast nezaposlenosti kod gotovo svih članica, pa tako i Hrvatske, kažu iz HGK.

S druge strane, u SAD-u je samo u travnju broj zaposlenih pao za nevjerojatnih 20,5 milijuna. U SAD-u je stopa nezaposlenosti eksplodirala s 4,4 posto u ožujku na čak 14,7 posto u travnju, no iz Komore napominju da se u SAD-u, koji ima izrazito fleksibilno tržište rada, mjere temeljile na pomoći za nezaposlene.

Članice EU-a su, pak, provodile mjere za očuvanje radnih mjesta. U Europi nikako ne treba očekivati takvu iznenadnu eksploziju nezaposlenosti kakva se dogodila u SAD-u pa iz HGK konstatiraju da za sada europski, pa i hrvatski pristup, krizi na tržištu rada daje bolje rezultate, barem kratkoročno.

Naime, kada bismo tehnički preslikali odnose kretanja na tržištu rada s američkog na hrvatsko u posljednjih mjesec i pol dana, broj nezaposlenih bi se u Hrvatskoj povećao za oko 300 tisuća, do razine od oko 435 tisuća.

Ako taj broj usporedimo s brojem zaposlenih kojima država subvencionira plaće, kojih je više od 500 tisuća, a za koje se može pretpostaviti da bi velik dio njih sada bio na burzi, jasno je koliko su mjere za očuvanje radnih mjesta trenutno pozitivno djelovale na hrvatsko tržište rada, ocjenjuju iz HGK.

Problem visok udio zaposlenih u turizmu i s njim povezanoj trgovini

Krećući s pozicija strukture zaposlenosti prema djelatnostima koju Hrvatska ima, sada se čini da je velik problem visok udio zaposlenih u djelatnosti turizma i uz turizam povezan dio trgovine, ali i dijelovi ostalih djelatnosti na koje znatnije utječu turistički tijekovi, kažu iz HGK.

Prema podacima Eurostata, Hrvatska ima udio broja zaposlenih u turističkim djelatnostima u okviru poslovnog sektora od 13 posto, a od europskih zemalja ima i najizraženiju sezonalnost turizma.

Djelatnosti temeljene na turističkoj potrošnji najosjetljivije su djelatnosti u aktualnim okolnostima koje su odmah reagirale negativno na tržištu rada te imaju i imat će u mjesecima koji slijede najizraženije poremećaje u zapošljavanju, posebno turizam, a zbog svoje će masovnosti izravno negativno utjecati na ukupnu zaposlenost.

Uz sezonalnost je povezana i činjenica da Hrvatska od svih članica EU-a ima najviši udio, 5,8 posto tzv. prekarnih radnika, to jest onih s ugovorima ne dužim od tri mjeseca, a taj postotak je za 2,5 puta veći od prosjeka EU-a.

U turizmu je, i to samo u dijelu smještaja i ugostiteljstva, u prosjeku 2019. bilo 115 tisuća zaposlenih (od najmanje 91,5 tisuća u ožujku do najviše 140,2 tisuće u kolovozu).

Kretanja i ostvarenja u turizmu utječu na niz djelatnosti, a najizraženija sezonska kretanja pod utjecajem turizma ima trgovina. Broj zaposlenih u trgovini na vrhuncu je također u kolovozu, a prošle je godine u tom mjesecu bilo zaposleno 237,2 tisuće osoba, što je 14,8 posto ukupno zaposlenih.

Zbog sezonskog zapošljavanja, prošle je godine s evidencije nezaposlenih HZZ-a izišlo ukupno 28.967 osoba, najviše ih se zaposlilo u djelatnostima turizma i trgovine, zajedno oko dvije trećine, odnosno 69 posto, podsjećaju iz HGK.