Prošlotjedno potpisivanje sporazuma o izgradnji Opće bolnice Pula naišlo je na kritike u visokim krugovima hrvatskog zdravstva. Osim što je riječ o investiciji od 800 milijuna kuna za koju nitko ne zna kako namaknuti potrebna financijska sredstva, sporazum je potpisan u Umagu, gradu u kojem je ukinut hitni medicinski prijem, zbog čega svakodnevno prijeti opasnost životima domicilnog stanovništva i nekoliko desetaka tisuća turista.

Nacional upozorava na paradoks da je Istra, koja je po dohotku druga hrvatska regija, kada je riječ o zdravstvenoj zaštiti – pri samom dnu u Hrvatskoj. Opća bolnica Pula je, prema kategorizaciji i kvaliteti pružanja zdravstvene skrbi, pala u najnižu kategoriju u Hrvatskoj, a u međuvremenu je Ministarstvo zdravstva smanjilo i njezino financiranje.

U međuvremenu, čak 85 posto opreme koja se koristi otpisano je zbog starosti; premda u Puli živi 70.000 stanovnika - u bolnici nema uređaja za magnetsku rezonancu; za usporedbu, u Gospiću, koji ima 13.000 žitelja, tamošnja je bolnica dobila MR, naravno, nakon što je ministar zdravstva postao Darko Milinović. On je, doduše, dan ranije poručio da se 'nikada neće umoriti od ulaganja u hrvatsko zdravstvo', pa evo prilike za provjeru.

Kada je riječ o pulskoj bolnici, zbog njezine dislociranosti na dvije lokacije, samo su godišnji troškovi hladnog pogona uvećani za osam milijuna kuna, no HZZO to ne priznaje. Još veći paradoks predstavlja situacija u Umagu, u kojem živi 13.000 stanovnika, a u turističkoj sezoni na području grada nalazi se blizu 80.000 gostiju, no u njemu nema hitnog medicinskog prijema.

Drugim riječima, u slučaju prometnih nesreća ili ozljeda koje traže pomoć kirurga, unesrećene se prevozi u 100 kilometara udaljene Rijeku ili Pulu, a bilo je i slučajeva kad se pacijente na rubu smrti, zbog nedostatka vremena za odlazak u ova dva grada, odvozilo u bolnicu u Izoli u Sloveniji.