Suci iz Međunarodnog kaznenog suda (MKS) i njihovi kolege iz regije susreli su se u ponedjeljak u Zagrebu u sklopu programa 'Pravda i ratni zločini' gdje su razgovarali o procesuiranju ratnih zločina i nakon zatvaranja Haškog suda, a na marginama je spomenut je i problem o osnivanju Centra u kojem bi se smjestila sva arhivska građa i dokumentacija ovoga ad hoc sudišta
Pitanje gdje će arhiva toga suda biti smještena još uvijek je otvoreno, jedino je poznato da će biti u jednom od gradova regije. Odgovorni u Haškom sudu voljeli bi da se zemlje regije same dogovore oko budućeg sjedišta takvog centra koji će zahvaljujući ogromnoj građi u budućnosti biti od goleme važnosti i za daljnji progon ratnih zločinaca, kao i za povjesničare koji će opisati knjige o ratnim zbivanjima na Balkanu tijekom 90-ih. Centar će, kao i Sud, financirati Ujedinjeni narodi.
Predsjednik Vrhovnog suda Hrvatske Branko Hrvatin rekao je da je čitav niz skupova poput ovoga u Zagrebu doprinio da se izjednačavaju kriteriji suđenja za ratne zločine u regiji. 'Osjetljivost koja je prisutna u predmetnima suđenja vezanih za ratne zločine ne treba posebno naglašavati, ali želimo još jednom reći je: 'Ne povrijediti žrtvu, ne povrijediti njezinu obitelj, pa zašto ne reći i čitav jedan narod', u svojim odlukama, ali ni povrijediti presumpciju nevinosti', rekao je Hrvatin.
Bivši predsjednik MKS-a Fausto Pocar je rekao da će Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju uskoro prestati s radom, ali da je ubuduće na državama da nastave goniti ratne zločince, te je izrazio nadu da će to uspješno raditi 'dugo nakon što ovaj sud prestane s radom'. Pocar je rekao da bi Haški sud sve žalbene postupke trebao završiti do 2014. godine.
Ipak, ideja da nacionalna pravosuđa nastave raditi tamo gdje je Haški sud stao nailaze na neke realne zapreke poput razlika u pravosudnim sustavima jer je MKS radio po anglosaksonskom viđenju prava, a regionalna pravosuđa su naslonjena na kontinentalno. Pocar je rekao i da mu je bivši hrvatski ministar pravosuđa prilikom jednog ovakvog skupa u Haagu rekao da bi možda suradnja bila znatno lakša da se u Haagu sudilo po istom sustavu kao što se sudi i u regiji.
Douglas Wake, prvi zamjenik direktora ureda ODIHR OESS-a, govorio je o velikoj bazi dokumenata koja ostaje nakon MKS, a koja predstavlja golemi izbor podatak i znanja u pionirskom poslu kojeg se ovaj sud dohvatio sudeći ratnim zločincima.
Savjetnik u Delegaciji EU-a u Hrvatskoj Paolo Berizzi rekao je da je za Hrvatsku poglavlje 23. Pravosuđe i temeljna prava jedno od najvažnijih u pristupnim pregovorima i istaknuo da Unija očekuje konkretne rezultate. Kako je naglasio Berizzi, EU želi vidjeti progone počinitelja ratnih zločina, reviziju presuda donesenih u odsutnosti te je istaknuo da to nije samo posao vlade, nego kolektivni zadatak vlasti, pravosuđa i cijeloga društva.
