Kolinda Grabar Kitarović prisegnut će danas oko 12 sati na Markovu trgu u Zagrebu za četvrtu predsjednicu Hrvatske, iako će dužnost preuzeti tek u četvrtak. Prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman nakon pobjede na izborima u ljeto 1992. godine izabrao je Markov trg za inauguraciju i od tada je to postala tradicija. Inauguracija Kolinde Grabar Kitarović bit će šesta inauguracija predsjednika Republike Hrvatske. Izabrana predsjednica Grabar Kitarović inzistirala je na nekim promjenama programa inauguracije kako bi ceremonija bila svečanija, a ne samo puka formalnost
Vratila se nekim elementima koje je koristio Franjo Tuđman, neki bi rekli tradicionalnijem pristupu. Kako je prije nekoliko dana kazao redatelj ceremonije Krešimir Dolenčić, Grabar Kitarović želi tradicionalnu, klasičnu inauguraciju sa svim obilježjima - nacionalnim, državničkim i hrvatskim. Grabar Kitarović vratila je u upotrebu lentu, iako je neće nositi zbog hladnog vremena. Do trga će u pratnji supruga Jakova stići uspinjačom i proći Ćirilometodskom ulicom kroz špalir građana i povijesnih postrojbi - koje će sačinjavati Dubrovački trombunjeri, Gardijska počasna bojna, Korčulanski moreškanti, Sinjski alkari, Turopoljski bandijeri i Kravat pukovnija. Inauguraciju će uveličati i postrojena Počasno-zaštitna bojna čiji će pripadnici biti u odorama svih rodova Oružanih snaga, što je također slično inauguracijama Franje Tuđmana. Logično je da se Grabar Kitarović, prva predsjednica koja dolazi iz redova HDZ-a nakon Franje Tuđmana, vraća njegovu naslijeđu.
Zanimljivo je da se Grabar Kitarović već uselila u predsjednički kompleks na Pantovčaku. I dok je još uvijek aktualni predsjednik Ivo Josipović inauguraciju 2010. godine čekao u izbornom stožeru na Iblerovu trgu, a Stipe Mesić u svom stanu u Ilici, Grabar Kitarović je već uselila u Vilu Weiss, gdje je oformila privremeni ured.
Predsjednica na pozornicu, postavljenu za ovu priliku na Markovu trgu, dolazi u 12 sati u pratnji supruga i praćena zvonjavom zvona crkve Sv. Marka. Slijede fanfare, himna i minuta šutnje za poginule u Domovinskom ratu, a potom nakon pjesma 'Dej mi Bože' u izvedbi Renate Sabljak, slijedi svečana prisega koju će Grabar Kitarović izgovoriti pred predsjednicom Ustavnog suda Jasnom Omejec. Svečanom prisegom predsjednik se obvezuje na vjernost Ustavu.
Tekst svečane prisege utvrđen je Zakonom o izboru predsjednika Republike iz 1997. godine. Nakon što prisegne i potpiše svečanu prisegu, od predsjednice Ustavnoga suda Jasne Omejec primit će predsjedničku lentu i tada pozornici prilaze pripadnici Počasno-zaštitne bojne, a jedan od njih sa zastavom Republike Hrvatske dolazi na pozornicu. Predsjednica Republike tada daje počast zastavi, a sve će to biti popraćeno s deset topovskih plotuna koje će s Tuškanca ispaliti pripadnici Oružanih snaga. U trenutku kada daje počast zastavi, bit će izveden recital 'Himna slobodi' Ivana Gundulića
Nakon predsjedničkih izbora 1992. godine, pobjednik predsjedničkih izbora Franjo Tuđman, polažući prisegu pred predsjednikom Ustavnog suda Republike Hrvatske Jadrankom Crnićem, intervenirao je u tekst prisege promijenivši dio teksta 'na korist svih hrvatskih državljana' u sintagmu 'na korist hrvatskog naroda i svih hrvatskih državljana'. Na kraju prisege dodao je riječi 'Tako mi Bog pomogao'.
Promjene je kasnije usvojio i Sabor. Nakon pobjede Ive Josipovića na predsjedničkim izborima u javnosti se postavljalo pitanje hoće li Josipović izgovoriti riječi 'Tako mi Bog pomogao', budući da nije vjernik. Dilemu je on sam brzo presjekao rekavši da će prisegu izgovoriti kao i svi i da s riječima prisege 'tako mi Bog pomogao' nema nikakvih problema.
Novost koju je uvela Grabar Kitarović, osim lente i počasnih postrojbi, jesu i plotuni koje će topništvo počasne bojne nakon prisege s Tuškanca ispaliti u njenu čast. Potom slijedi govor u kojem će biti naznačene smjernice politike koju će predsjednica nastojati provoditi tijekom petogodišnjeg mandata. Govor bi trebao trajati 20-ak, minuta koliko je otprilike trajao i govor Ive Josipovića na inauguraciji prije pet godina. Stjepan Mesić je inauguraciji 2000. godine govorio tek šest minuta, što je bilo u skladu s njegovom politikom 'građanin predsjednik' kojom je želio napraviti odmak od tuđmanizma.
Program završava uz pjesmu 'Dream for the future' zbora Izvor, a potom će prvoj hrvatskoj predsjednici moći čestitati domaći i strani uzvanici. Nakon govora, sa suprugom Jakovom sići će s pozornice i sjesti u gledalište koje je podijeljeno u dva dijela. Sjest će u prvi red sjedala s lijeve strane, gdje će biti uzvanici iz Hrvatske - bivši predsjednici, premijeri, izaslanstvo Vlade s premijerom Zoranom Milanovićem, izaslanstvo Hrvatskoga sabora s predsjednikom Sabora Josipom Lekom te drugi uglednici iz političkog, kulturnog i vjerskog života zemlje.
Slijedi domjenak za 200-tinjak gostiju, a potom i svečani ručak za 40-ak uzvanika na kojem će se posluživati tradicionalni hrvatski specijaliteti. Cijela inauguracija bi trebala stajati oko 600 tisuća kuna i s obzirom na vremena u kojima živimo, neće se pretjerivati. Iza ručka predsjednica će održati i prve bilateralne razgovore s gostima, iako će Josipović odraditi još tri dana mandata.
Pomalo neobična situacija oko inauguracija nastala je jer je Grabar Kitarović odlučila pomaknuti svečanost za ranije, u nedjelju, zbog summita o borbi protiv globalnog ekstremizma koji američki predsjednik Barack Obama održava u srijedu, za kada je bila predviđena inauguracija, pa ćemo tri dana imati predsjednicu koja je prisegnula na dužnosti i predsjednika na odlasku. Iz tima Grabar Kitarović procijenili su da bi manje uvaženih gostiju stiglo u Zagreb da se inauguracija poklopila s međunarodnim skupom američkog predsjednika.
Na inauguraciju Grabar Kitarović dolazak je potvrdilo 88 stranih delegacija, a među njima i predsjednici Albanije Bujar Nishami, Crne Gore Filip Vujanović, Makedonije Gjorge Ivanov, Mađarske Janos Ader, Kosova Atifete Jahjaga, Slovačke Andrej Kiska i Slovenije Borut Pahor, članovi predsjedništva Bosne i Hercegovine Mladen Ivanić, Dragan Čović i Bakir Izetbegović kao i premijer Srbije Aleksandar Vučić. SAD će zastupati zamjenica američkog državnog tajnika za energetiku Elizabeth Sherwood-Randall. Za njih je predviđen desni dio sjedećih mjesta.
Bugarsku predstavlja predsjednica parlamenta Cecka Cačeva, a Češku i Poljsku predsjednici Senata, Milan Štech i Bogdan Borusewicz. Njemačka na inauguraciju šalje predsjednika Saveznog vijeća Bundesrata Volkera Bouffiera, Europsku komisiju predstavljat će povjerenik za međunarodnu suradnju i razvoj Neven Mimica, a inauguraciji će nazočiti i kanadska državna ministrica hrvatskoga podrijetla Lynne Yelich. Svečanosti na Markovom trgu nazočit će i više šefova ureda međunarodnih organizacija u Hrvatskoj (UNHCR, UNICEF, UNDP, EBRD).
Na inauguraciji Ive Josipovića bila je nazočna 71 delegacija, a među njima i čelni ljudi Slovenije, Mađarske, BiH, Crne Gore, Poljske, Slovačke, Bugarske, Makedonije, Albanije i Kosova. Sjedinjene Američke Države predstavljao je pomoćnik državne tajnice, a Njemačku parlamentarni državni tajnik u saveznom ministarstvu obrane dok je drugoj inauguraciju Stjepana Mesića nazočilo devet predsjednika država.
Broj šefova država na svakoj se inauguraciji, nakon 2000., kreće oko 10. Najviše, njih 12, bilo je 2000. godine na prvoj inauguraciji Stjepana Mesića. Grabar Kitarović je zbog dolaska na čelo države morala je napustiti članstvo u HDZ-u, što nije bio slučaj tijekom devedesetih kada je Franjo Tuđman bio predsjednik države i HDZ-a istovremeno. Za inauguraciju je akreditirano više od 300 novinara, veći dio njih bit će smješten u zagrebačkoj Gradskoj vijećnici, a samo manji dio uz pozornicu na Markovom trgu. Građanima je naznačeno da na Markov trg dođu do 10.30 sati i to isključivo pješice Strossmayerovim šetalištem ili Radićevom ulicom preko Zakmardijevih stuba ili kroz Kamenita vrata zbog ograničenog prostora.
