Ponuda izbornog predmeta informatike u nižim razredima nije ujednačena, kao uostalom ni ponuda drugog stranog jezika, pa tako neke osnovne škole nude informatiku svojim prvašićima, dok su ostala djeca uskraćena za mogućnost ranog digitalnog opismenjavanja.

'U razrednoj nastavi informatika je prisutna kao izborni predmet i kao izvannastavna aktivnost. Izborna nastava informatike u razrednoj nastavi prisutna je svega u nekoliko škola u Hrvatskoj, a MZO nema podatke o izvannastavnim aktivnostima', odgovorilo je Ministarstvo znanosti i obrazovanja na pitanje tportala hoće li i kako nastojati ujednačiti tu praksu.

Zašto nije planirano uvođenje informatike kao obveznog predmeta u prve razrede osnovne škole u školskoj godini 2018./2019.? Službeni odgovor na to pitanje je izostao, no valja ga potražiti u zatečenom stanju u resoru, ponajprije u nedostatku novca i opreme te deficitarnom i nedovoljno educiranom nastavničkom kadru.  

'Dugoročan cilj MZO-a je uvesti informatiku u sve razrede, bilo kao obavezni, bilo kao izborni predmet, ali zasad radimo na uvođenju obaveznog predmeta u petom i šestom razredu osnovne škole', poručili su iz Ministarstva.

Toni Milun: Ovo se nikada više ne smije ponoviti

Poznati matematičar Toni Milun, predavač na Visokom učilištu Algebra, napominje za tportal da je već najava uvođenja informatike kao obaveznog predmeta u pete i šeste razrede 'velik korak naprijed'.

'Taj korak trebali smo napraviti prije 20 godina. Učenicima se to može prikazati ne samo kao suhoparno programiranje, već, recimo, kroz korištenje informacijsko-komunikacijske tehnologije u izradi kratkih filmova i igrica. Postoje izvrsni programi koji se mogu implementirati u razrednoj nastavi', kaže Milun. 

Taj dobrotvor među nastavnicima smatra da hrvatski školski sustav treba težiti tome da informatika postane obavezan predmet kroz cijelo školovanje.

'Prošle godine imao sam nekoliko studenata koji nikad u životu nisu otvorili tablicu u Excelu i to se više ne smije ponoviti', ističe Milun te u svakom slučaju podržava osuvremenjivanje nastave i nada se da će Hrvatska pratiti potrebe suvremenog svijeta i da će, osim u razvijanje informatike, krenuti s predmetima poduzetništva te financijskog opismenjavanja.

Za ministricu Blaženku Divjak, koja je njegove struke, ima samo riječi hvale. 'Mislim da zna svoj posao, da je uporna i da ima dobre komunikacijske vještine - znači, kompletna je osoba za ministarsku dužnost', procjenjuje Milun.

Darko Krznar, voditelj Centra izvrsnosti iz informatike za osnovne škole Varaždinske županije, autor je nastavnog plana tog predmeta za niže razrede u sklopu projekta ranog učenja informatike. On je svoja autorska prava za dokument 'Nastavni planovi za rano učenje informatike za osnovnu školu s naglaskom na STEM kompetencije' prenio na Varaždinsku županiju, koja će ga ustupiti na korištenje svim zainteresiranim školama.

'U tu svrhu pribavljeno je 1440 microbit računala, provedena je edukacija nastavnika iz STEM područja i informatike te su izrađeni okvirni i izvedbeni nastavni planovi za rano učenje informatike od prvog do četvrtog razreda na bazi 30 sati nastave godišnje. Nastava informatike provodila bi se kao izvannastavna aktivnost, a u svakom razredu gradivo je podijeljeno u četiri cjeline: Moje računalo, Digitalni sadržaji, Programiranje i Internet. Cilj nastave bio bi stjecanje osnovne informatičke pismenosti te razvijanje svijesti o sigurnom, odgovornom i racionalnom korištenju računala', navodi Krznar, inače učitelj informatike, za tportal.

Poseban naglasak u planiranju, dodaje, stavljen je na upoznavanje edukativnog alata, BBC-jevih microbit računala, na razvijanje vještina programiranja, razvoj kreativnosti i logičkog razmišljanja u ranoj dobi.

'Napravljena je također prilagodba nastavnih planova od petog do osmog razreda u nastavnoj cjelini Programiranje, u koju su uključeni rad i programiranje microbit računala u programskom jeziku Python', kaže Krznar, dodajući da takav oblik nastave informatike u prva četiri razreda predstavlja dobar temelj za izbornu nastavu informatike u ostalim razredima osnovne škole. 

Varaždinska županija sustavno i već godinama značajno ulaže u obrazovanje kroz niz projekata koji su se provodili ili su još uvijek u tijeku. Što se tiče informatike, započelo je s projektom Zimske škole informatike, koji je potom prerastao u Centar izvrsnosti iz informatike što je započeo s radom 2009. godine te se uspješno provodi i danas, ističe Krznar. U Centru izvrsnosti radi se s darovitim učenicima u radionicama koje nude teme puno šire od onog što se izvodi u školi u sklopu nastavnog plana. Osim toga, Varaždinska županija puno ulaže u opremu, pa su tako sve škole prilično dobro i ujednačeno opremljene, bez čega ne bi bilo moguće provođenje navedenih projekata, zaključuje Darko Krznar.