Digitalno algoritamsko razmišljanje i usvajanje znanja potrebnih za sigurnost na internetu te korištenje tehnologija koje pomažu i u savladavanju drugih predmeta osnovni su razlozi za uvođenje obavezne nastave informatike koja se u hrvatskim školama već dugo uči u okviru izbornih predmeta i sa zastarjelim programima, kazala je ministrica na konferenciji za tisak.

Ove je godine za uvođenje redovite nastave izdvojeno osam milijuna kuna, za sljedeću je na raspolaganju dio sredstava iz fonda od 20 milijuna kuna, a očekuju sredstva i iz drugih namjena, kazala je na susretu s novinarima, za koji je dodala da će se ubuduće redovito održavati.

Novac nije najveći problem, puno je veći problem pripremiti učitelje, kazala je Divjak i dodala da se i do sada informatička opremljenost financirala iz različitih izvora te da postoji oprema, ali da će njezino točno stanje znati tek nakon analize koja je u tijeku.

O tome postoje podaci u e-školi, a i Carnet je prije dvije godine prikupljao podatke, no tek ćemo nakon te analize znati što je školama potrebno, kazala je i dodala: 'Očekujemo da će potreba za nastavnicima informatike biti povećana za oko 15-20 posto.'

Jedna od najvećih obaveza bit će izrada nacionalnog repozitorija informatičkih radova, dodala je.  

Pomoćnica ministrice Lidija Kralj kazala je da će nastava informatike počivati na načelu učenja za život a ne za ocjenu i da će u provođenju i odabiru programa najveću odgovornost imati nastavnici koji su, kako je kazala, dovoljno za to kompetentni. 'Mi ćemo im biti podrška da svoju kompetenciju podignu koliko bude trebalo za ovaj projekt', kazala je.

Na pitanje novinara hoće li uvođenje informatike 'izgurati' vjeronauk kao izborni predmet, o čemu se špekuliralo u javnosti, ministrica je to odbacila te kazala da nemaju problema sa satnicom.

Hrvatska je zemlja s najkraćim obaveznim obrazovanjem u Europi i među zemljama u kojima učenici provode najmanje vremena u školi. Uz uvođenje obavezne informatike, ostaje nam mjesta za još nekoliko izbornih predmeta, uključujući vjeronauk, kazala je.

Na pitanje miješa li se u kompetencije Jasminke Buljan Culej, koja je imenovana za voditeljicu Ekspertne radne skupine za provedbu kurikularne reforme, ministrica Blaženka Divjak je kazala: 'Kao što vidite, Ekspertna radna skupina ne postoji, ja sam tu - radila sam cijelo ljeto - i radim u okviru svojih obaveza. Učenici i roditelji nemaju vremena čekati. Definitivno moramo pružiti više školama i učenicima', zaključila je.