Jadranka Kosor izgubila je parlamentarne izbore, ali mogla bi odnijeti pobjedu kao volonterka godine zahvaljujući svojem Programu gospodarskog oporavka, zbog kojega je njezinu vladu Kuća ljudskih prava kandidirala za volontera godine
Da bi upozorila na trenutačnu ekonomsku situaciju te rastući broj nezaposlenih i neplaćeni rad što uzrokuje kršenje radnih i ljudskih prava, Kuća ljudskih prava, dio međunarodne mreže organizacija civilnog društva, ironično je kandidirala Vladu Republike Hrvatske, zastupanu po predsjednici Jadranki Kosor, za državnu nagradu za volonterstvo u kategoriji pravna osoba – organizator volontiranja. Kandidatura je upućena 14. listopada ove godine, a danas je i službeno objavljena kao provokacija, rečeno je na konferenciji za novinare u Kući ljudskih prava povodom Međunarodnog dana volontera koji se obilježava 5. prosinca i Europske godine volontiranja 2011.
U obrazloženju kandidature navodi se da je vlada Jadranke Kosor usvojila Program gospodarskog oporavka kao najvažniji program koji potiče razvoj volontiranja u zemlji da ne bi došla na sljedeće stranputice: daljnje pogoršanje stabilnosti javnih financija – kriza proračuna, pritisak na neodrživo povećanje javnog duga i pogoršanje kreditnog rejtinga, produbljenje krize u realnom sektoru, dodatni pad BDP-a i propast inače zdravih tvrtki, daljnji rast nezaposlenosti te porast siromaštva.
Poslovi koje su obavljali volonteri i volonterke bili su vrlo raznovrsni i bogati primjerima i osobnog i grupnog djelovanja: prošenje na cestama, kopanje po kontejnerima u traženju boca, odjeće i hrane, odlasci u ambasade stranih zemalja i priprema za emigraciju, masovni prosvjedi na ulicama, fakultetima, tvornicama, sjedenje kod kuće, obnove poljoprivrednih dobara i sadnja, sustezanje od paljenja svjetla, potrošnje vode i grijanja, pomoć siromašnima te neplaćenog rada u javnim poduzećima i na drugim radnim mjestima.
Na tim je poslovima radilo najmanje 111.200 sati dnevno, odnosno 336.000 sati mjesečno najmanje 13.900 volontera, što je brojka koju je Gospodarsko-socijalno vijeće u srpnju navelo kao broj ljudi koji rade, a ne primaju plaću, dakle volontiraju, a neslužbeno je ta brojka možda i 70.000, navodi se u prijavnom obrascu za nagradu, u kojem se navodi i da stopa registrirane nezaposlenosti pokazuje nevjerojatan potencijal za volontiranje.
Volonterske aktivnosti predloženog kandidata u skladu su s aktivnostima sličnih organizatora volontiranja u europskoj zajednici, poput, primjerice, grčke i španjolske vlade, primijetili su u Kući ljudskih prava. Pa ipak, hrvatska se vlada ističe kao treća najuspješnija organizatorica volontiranja u Europi svojim upravljačkim sposobnostima i 'menadžmentom volontera'.
Prema najnovijim procjenama, Hrvatska ima čak 27,9 posto izgleda da će bankrotirati te se nalazi na 12. mjestu liste zemalja kojima prijeti bankrot, odnosno Vlada Republike Hrvatske, kao organizator volontiranja, ima pred sobom fantastičnu perspektivu da svih 240.000 zaposlenih u javnom sektoru ubrzo postanu volonteri. Ako tome pridodamo i brojku od 1,2 milijuna umirovljenika koji više neće primati mirovne, Republika Hrvatska će, prvenstveno zahvaljujući naporima vlade Jadranke Kosor, zasluženo zauzeti prvo mjesto u svijetu volonterizma, s ukupno 1.500.000 volontera. Rezultat je to vrijedan divljenja, a svakako i državne nagrade za volontiranje, ironično zaključuju u Kući ljudskih prava.
No šalu na stranu - Milana Romić, programska voditeljica Kuće ljudskih prava, kaže da 'nisu željeli umanjiti značenje volontiranja, nego potencirati i naglasiti probleme s kojima se ljudi susreću svaki dan te da ova kandidatura stoji kao upozorenje i novoj vladi sve dok se stanje ne popravi'. 'Riječ je sjajnoj provokaciji', smatra Jagoda Milidrag Šmid iz Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, ističući da su 'tisuće radnika prisilno stjerane u volonterstvo, tako da rade, a ne primaju plaću, čemu je svojim nečinjenjem pogodovala upravo Vlada, razotkrivši svoje licemjerje i svu gorčinu situacije u kojoj se ljudi nalaze'.