Jedna od mjera je i poticanje roditeljstva. Državna tajnica u Ministarstvu demografije i useljeništva, Željka Josić podsjetila je da Vlada kroz Zakon o roditeljskim i rodiljnim potporama od 1. siječnja prošle godine sustavno ulaže u razne novčane naknade. Sad je došlo vrijeme za izmjene.

'Izmjene se odnose isključivo na poboljšanje same financijske potpore i ono što se u javnosti već neko vrijeme diskutira je u stvari potpora za roditeljski dopust, gdje je sada gornji limit 3000 eura, što je povećanje od trenutka kada smo mi počeli povećavati ovu naknadu, devet puta. Ja ću samo podsjetiti kratko da od 2017. godine mi smo u nekoliko navrata mijenjali potpore i najveće povećanje upravo vidimo u potpori za roditeljski dopust. Ona je 2016. bila 353 eura, sada ju dižemo na 3000 eura', rekla je Josić u emisiji HRT-a 'U mreži prvog'.

Potpore se, dodala je, mijenjaju za rad na pola radnog vremena, za roditelje koji koriste roditeljski dopust do prve godine djetetovog života, a i za one koji koriste dodatak roditeljskog dopusta do 30 mjeseci, za roditelje djece s teškoćama u razvoju. Posebno je naglasila podizanje potpore za novorođeno dijete s 309 na 618 eura. Cijeli paket koji se tiče tog zakona, spomenula je Josić, iznosi oko 430 milijuna eura. Demograf Ivo Turk, s Instituta Ivo Pilar, istaknuo je da paket demografskih mjera cilja na izvore problema.

'Sve te mjere koje idu, koje imaju za cilj poboljšanje demografske prilike, su dobre. Ja moram pozdraviti te četiri skupine mjera, koje su donesene i smatram da je ulaganje u financiranje osoba koje hoće roditi, znači žena, da je to dobro. Dobro je da će plaće biti veće, dobro je da se događa pozitivno okruženje za rođenje djece i mislim da je ovo dobar početak', rekao je.

Stabilnost obitelji

S obzirom na to da mjere naglašavaju stabilnost obitelji, odnosno jačaju položaj majki i očeva, pitanje je tko će od svega najviše profitirati. Turk je rekao da je to teško reći, ali da mjere stimuliraju proširenje obitelji.

'Zbog toga što u sadašnjim okolnostima su se ljudi teže odlučivali za imati djecu. Sad to više neće biti tako, ja se barem nadam, zbog toga što će naknade biti veće i stvorit će se nekako okruženje koje će biti stimulativno za imati i više djece, odnosno za rađanje. To je jako bitno zbog toga što mi starimo od dolje i bit će problem u tome što sve manje i manje ljudi dolazi u fertilnu dob. Nama kontinuirano natalitet pada, broj živorođenih u zadnjih 10 godina kontinuirano pada, rekao je Turk i krenuo s konkretnim brojkama.

'Prošle godine došlo je do 32.170 rođenih, dok je umrlo 51.275 ljudi. To je prirodni pad od 19.105 ljudi. I to se ovako treba preokrenuti. Ovo je dobar početak, ali naglašavam da je to početak, jer u demografiji ne postoji ništa preko noći. Mi o ovome baštinimo zadnjih 70 godina. Zapravo, mi nikad nismo imali nekakvu demografsku politiku i složene mjere. Mi smo sve radili stihijski. Ništa nije bilo planirano. Iz tog razloga imamo to što imamo - 70 godina intenzivne nebrige i onda imamo situaciju kakvu imamo. Ona nije preko noći nastala, neće preko noći ni otići', nastavio je demograf.

Desetljetna ulaganja

To znači, istaknuo je da će Hrvatska morati ulagati sljedećih 30 godina da bi nešto postigla, odnosno barem 'došla do nule'. No, također je naglasio da će to biti teško.

'Da bismo došli do nule ili slično. Bit će teško. Sve manje i manje ljudi, uslijed manjeg prirodnog priraštaja i iseljavanja, dolazi u demografski produktivnu dob. To je problem. Ovo je dobar način da se to popravi. Odluka o tome da imate djecu je zapravo individualna. Nekoga će to potaknuti, a nekoga neće', zaključio je i dodao da će se netko bez ičega odlučiti imati djecu, a netko s milijunima - neće.