Iako stara poslovica kaže da vrijeme liječi sve rane, posljedice obračuna pobjednika s poraženima u Drugom svjetskom ratu, uključujući i civile, i dalje su vrlo aktualne. Premda se 45 godina zločini antifašista nisu mogli istraživati, masovna pogubljenja zarobljenih pripadnika ustaške i domobranske vojske, ali i mnogih civila, nisu istražena, a krivci za njih nisu kažnjeni niti nakon uspostave Republike Hrvatske.

Zvonimir Šeparović predsjednik Hrvatskog žrtvoslovnog društva te stručnjak za viktimologiju, vjeruje da potez ministra Tomislava Karamarka nije puki uvod u predizbornu kampanju, no priznaje kako je dosad izostala dobra volja da se zločini poraća otkriju i riješe.

'Nije bilo dobre volje možda ni u samoj Tuđmanovoj ideji pomirenja, u njegovo vrijeme je to bilo u sjeni. Račanova vlada nije pokazala nikakvu volju, a Sanader je proklamirao načelo - u Europu pod svaku cijenu', pojašnjava Šeparović te dodaje da nema razloga ne vjerovati Karamarku s obzirom da je istrage komunističkih zločina najavio u sabornici.

Povjesničar Tvrtko Jakovina skeptičan je da postoji stvarna volja za istragu zločina, iako bi volio da to nije tako. 'Dvadeset godina se o tome govori, a mi se nismo niti pomaknuli s mjesta. Takvi su ljudi bili u HDZ-ovim vladama', kaže Jakovina. Kaže da je policija ranije, tijekom mandata Berislava Rončevića, nešto radila po tom pitanju te da su ga čak i kontaktirali kao povjesničara, no ipak se ništa nije dogodilo. 'Bilo bi mi drago da se po tom pitanju stvarno nešto napravi, a ne da svake godine to pitanje izvlače pred izbore', zaključio je Jakovina i dodao da bi volio da mu povjesničar Karamarko to demantira.

Da je riječ o izbornoj strategiji, demantirao je pak predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a Andrija Hebrang. 'Ne radi se o predizbornoj kampanji. Ja već 20 godina tražim da se ti zločini kazne', rekao je. Na naše opaske da je njegova stranka uglavnom u tih 20 godina bila na vlasti, Hebrang je izrekao zanimljivu rečenicu: 'To ne ovisi samo o stranci na vlasti. Opstrukcije istrage tih zločina su u svim državnim tijelima.'

I Hebrang tvrdi da obračunavanje s komunističkim zločinima, iako je većina krivaca mrtva, nema veze s političkom kampanjom, već s pritiscima iz Europske unije.

'Karamarkova izjava je potaknuta iz EU-a. Oni naglašavaju da su sve postkomunističke zemlje kaznile zločine, a Hrvatska ništa', pojašnjava Hebrang te podsjeća na packu koju smo dobili od njemačkih pravosudnih organa jer Hrvatska nije surađivala pri procesuiranju čelnih ljudi nekadašnje Udbe, konkretno Josipa Perkovića, zbog ubojstava hrvatskih emigranata. Zaključuje kako bi i ljevici i desnici trebalo biti stalo da se komunistički zločini istraže.

Brojke su neumoljive

A što se uopće dosad istražilo, pokušali smo doznati iz MUP-a i DORH-a, no do zaključenja ovog teksta odgovori nisu stigli. Poznato je samo da u Hrvatskoj službeno postoji 719 jama te da je iskopana tek 81, rekao je za HTV načelnik uprave Kriminalističke policije Vitomir Bijelić. Iako je ta brojka zanemariva, čini se da je za vrijeme Karamarkova mandata ipak nešto učinjeno. Naime, on je u ožujku 2009. godine kod Hude jame u Sloveniji rekao da su dosad u Hrvatskoj iskopane 24 jame te da će se taj proces intenzivirati. U gotovo dvije godine prema ovim brojkama iskopane su nove 54 jame.

Ako ovim tempom nastavimo, žrtve komunističkih zločinaca i njihovi potomci još će dugo čekati na kakvu-takvu moralnu zadovoljštinu, ako ništa drugo, da se svaka jama obilježi, a posmrtni ostaci dostojanstveno sahrane.

'Za kažnjavanje genocida nikada nije kasno'

'Mi smatramo da se u tome kasni, ali za genocid nikada nije kasno. Krivci su doduše poumirali, od toga neki nedavno poput Milke Planinc ili Sime Dubajića no Rade Bulat je još živ', kaže nam Šeparović.

Na pitanje može li se i želi li hrvatska javnost, koja vrlo nekritički gleda na zločine koje su počinili pobjednici Drugog svjetskog rata tj. pripadnici NOB-a, suočiti s tom činjenicom, Šeparović je siguran da može. Uostalom, kaže, postoji ogroman broj ljudi koji su osjetili zlo komunizma.

'Nikada nije kasno i sada je prilika da se to i učini', zaključio je Šeparović te naglasio kako je važno i da Hrvatska nešto učini u vezi s Josipom Perkovićem, Zdravkom Mustačem, Ivanom Lasićem i Borisom Brnelićem, osumnjičenima za likvidaciju Stjepana Đurekovića 1983. u Njemačkoj koji se nalaze na tjeralici te zemlje.