Hamas, organizacija koja je osnovana 1987. godine, tijekom prve intifade (ustanka Palestinaca protiv Izraela), u svojim se temeljnim dokumentima poziva na uništenje židovske države. Njezin je osnivač i duhovni vođa šeik Ahmad Yasin ubijen u izraelskom ciljanom raketnom napadu 2004. godine. Meshaal je pak izabrani politički vođa od 1996. godine i nalazi se u izgnanstvu. Boravio je niz godina u Jordanu, gdje su ga 1997. godine pokušali likvidirati pripadnici izraelske tajne službe Mossad, a nakon toga je većinu vremena proveo u glavnom gradu Sirije, Damasku.

Hamas je nastao kao produžena ruka egipatske Muslimanske braće te je razvio sustav socijalne pomoći Palestincima i tako stekao njihovo veliko povjerenje. S druge se strane nalazi Fatah, organizacija koju je vodio Jaser Arafat i koja je formalno upravljala Palestinskom samoupravom koja je dogovorena nakon mirovnih pregovora u Oslu 1993. godine. No, Palestinci su postali sve nezadovoljniji radom Fataha (glavni je problem bila korupcija) koji je na izborima 2006. godine izgubio vodeći položaj da bi sljedeće godine došlo do krvavih sukoba između dvije palestinske političke skupine koji su rezultirali istjerivanjem Fataha iz pojasa Gaze, a Hamasa sa Zapadne obale. Ta dva dijela predviđene buduće palestinske države otada funkcioniraju kao dva zasebna tijela. U međuvremenu su zapeli i mirovni pregovori između Palestinaca i Izraela, da bi konačno prošle godine u proljeće u Egiptu bio sklopljen sporazum između Hamasa i Fataha o formiranju nove zajedničke vlade, ali on do danas nije implementiran. Meshaal je izazvao nezadovoljstvo lidera iz Gaze, među kojima se ističu premijer Ismail Haniyah i Moussa Abu Marzouk jer je iskazao spremnost da Mahmud Abas, Arafatov nasljednik, bude dijelom nove vlade koja je trebala pripremiti izbore. Naime, i Abasu i Hamasovoj vladi je već davno istekao rok trajanja, pa Izrael tvrdi da ne zna s kim bi trebao pregovarati.

Hamas već nekih pet mjeseci u najvećoj tajnosti provodi glasanje među svojim aktivistima kako bi se imenovalo novo čelništvo. Rezultati tih izbora će biti objavljeni, ali ne zna se kada (prema nepotvrđenim informacijama, sada traje završna faza, odabir čelnika). Tako da do daljnjeg stanje između dviju suprotstavljenih palestinskih frakcija stanje ostaje napeto.

Ako, naime, vlast u Hamasu preuzme bilo tko iz pojasa Gaze, sasvim je jasno da će se oni i dalje protiviti sudjelovanju sadašnjih Fatahovih lidera u novoj, zajedničkoj vladi, što pak znači da će novi izbori još čekati te će mirovni pregovori i dalje biti zamrznuti. Osim toga, ključno će pitanje biti hoće li novi čelnik Hamasa biti spreman odustati od dosadašnjeg političkog aksioma: uništenja Izraela. Ako bi na to pristao, otvara se prostor za moguće skidanje Hamasa s liste terorističkih organizacija SAD-a te za obnavljanje pregovora s Izraelom. No, da bi se pak znalo s kim se pregovara, potrebno je formirati prijelaznu vladu, a zatim provesti nove izbore za parlament i predsjednika Palestinske samouprave. Meshaal, koji je bio sklon tim procesima, očito više nije imao dostatan utjecaj među hamasovcima u pojasu Gaze te se odlučio ukloniti.