Premijerska kandidatura Zorana Milanovića zažarila je političku scenu. Moguće je da će to 'galvanizirati' građane da izađu u većem broju na birališta nego na prošlim parlamentarnim izborima. Prije četiri godine čak 53 posto biračkog tijela ostalo je doma. Ako se to ponovi i ovaj put, usprkos ratnim bubnjevima ljevice i desnice, možda bi se trebalo razmisliti i o uvođenju instituta obaveznog glasanja
Na tu temu razgovarali smo s bivšom ministricom uprave Dubravkom Jurlinom Alibegović, sada znanstvenicom Ekonomskog instituta Zagreb. Ona je svojedobno proanalizirala koje su sve zemlje uvele obavezno glasanje i njihova iskustva.
'U desetak zemalja postoji sustav obveznog glasanja sa zakonima i kaznenim odredbama za građane koji ne izvrše svoju dužnost obveznog sudjelovanja na izborima. Od europskih zemalja, Belgija, Grčka i Luksemburg su primjeri zemalja s obveznim glasanjem, a Nizozemska, Austrija i Bugarska su primjeri zemalja u kojima je postojao pa je potom ukinut obvezni izlazak birača na glasanje', rekla je za tportal Jurlina Alibegović.
Kazne za neizlazak na birališta uglavnom su novčane, s time da se radi o nevelikim iznosima.
vezane vijesti
'Zanimljiv je slučaj Belgije, u kojoj je obvezno glasanje uvedeno 1892. za muškarce i 1949. za žene kako bi se povećala izlaznost na izbore. U Belgiji je prva kazna za neizlazak na izbore maleni novčani iznos, a povećava se za svaki sljedeći neodlazak na izbore. Ako se birač ne pojavi na biralištu četiri puta u 15 godina, njegova se građanska prava privremeno suspendiraju, ispisuje se iz registra birača na 10 godina, ne može biti biran niti obnašati neku javnu funkciju, a i teško može dobiti posao u javnom sektoru. Osobno mi je jako teško zamisliti slično zakonsko rješenje u Hrvatskoj. A njegovu stvarnu i sustavnu primjenu u praksi ne mogu ni sanjati', navela je Jurlina Alibegović.
Kao veliku prednost obaveznog glasanja ističe to što tada nema tolike potrebe da se brojnim i skupim političkim kampanjama privlači građane na sudjelovanje. Isto tako, obavezno glasanje povećava političko obrazovanje ljudi.
'Tendencija je da će ljudi obraćati više pažnje na političke stranke i javne politike koje one zastupaju ako znaju da moraju glasati. Vjerojatno se u određenoj mjeri smanjuju troškovi političkih kampanja. Zbog očekivano veće izlaznosti birača, posebno mladih, povećava se legitimitet izabranih kandidata na izbornim listama, što osigurava izabranima koji osvoje mjesta u parlamentu da stvarno imaju podršku većine građana', nabrojila je pozitivne efekte obaveznog glasanja Jurlina Alibegović.
Ipak, upozorava, pravo glasa je subjektivno pravo, a ne javna dužnost građana, pa se smatra da bi građani (birači) trebali imati slobodu suzdržati se od odlaska na izbore i glasanja ako iz bilo kojeg razloga ne žele sudjelovati u demokratskom procesu u svojoj zemlji.
Kada bi se obavezno glasanje uvelo u Hrvatskoj, to bi, smatra Jurlina Alibegović, dovelo do određene, ali ne prevelike povećane izlaznosti birača na parlamentarne izbore, prvenstveno zato što bi u suprotnom bili sankcionirani propisanom kaznom.
'Međutim znamo da u našoj zemlji, nažalost, postoje brojne skupine građana koji ni sada ne djeluju u skladu s postojećim propisima u bilo kojem području, stoga nije vjerojatno da bi ih promjena ostvarivanja biračkog prava iz dobrovoljnog u obvezno glasanje potaknula na odlazak na glasačko mjesto. Prije razmišljanja o mogućnosti uvođenja obveznog glasanja ključno je dobiti odgovor na pitanje koji su razlozi spriječili više od 53 posto biračkog tijela na zadnjim parlamentarnim izborima da ne izađe na izbore te ne koriste svoje temeljno političko i Ustavom zagarantirano pravo da sami biraju zastupnike u Hrvatski sabor', istaknula je bivša ministrica uprave.
Također naglašava da je građane potrebno dodatno obrazovati u području temeljnih građanskih prava. U našem obrazovnom sustavu tek odnedavno postoji građanski odgoj i obrazovanje i to u još uvijek malom broju gradova.
'Nužno treba na sve moguće načine obrazovati sve dobne skupine o političkim procesima, tome kako se donose odluke, zakoni i propisi, tko je sve i na koji način uključen u taj proces te kako pojedinac može sudjelovali u tim procesima. S više stečenih znanja građani će se željeti više uključiti u politički i javni život, imat će više spoznaja o programima političkih stranaka kojima se utječe na stvarni život u svim područjima, pa će željeti vlastitim odabirom na parlamentarnim izborima izabrati one političke predstavnike koji zagovaraju 'prave' politike i vrijednosti te smanjiti izbor i potom utjecaj radikalnih stranaka na sastav zastupnika u Hrvatskom saboru', zaključila je Jurlina Alibegović.
