Što se tiče samih građana, njima će se omogućiti lakši pristup njihovim podacima te će se moći informirati na jasan i razumljiv način o tome kako i u koju svrhu se obrađuju njihovi podaci, međutim taj bi zakonski okvir nekim ustanovama mogao donijeti velike probleme. Prvenstveno je riječ o srednjim školama, jer prema sadašnjem tumačenju Uredbe učenici koji napune 18 godina, odnosno postanu punoljetni, imat će ovlasti odrediti mogu li njihovi roditelji dobiti uvid u njihove podatke, piše Novi list.

Pod tim podacima kriju se ocjene i školski uspjeh, a glavna novina Uredbe je uvođenje privola za korištenje osobnih podataka. Naime, prema uredbi svaki građanin Unije sam raspolaže svojim osobnim podacima. Dobiva pravo na informiranje, ispravak, uskraćivanje privole, pravo na preseljenje podataka te pravo na zaborav.

Tako će se provede li se Uredba doslovno punoljetnim učenicima omogućiti iskazivanje uskraćivanja privole na pokazivanje njihovih ocjena roditeljima, a škole će se dovesti u apsurdnu situaciju.

Onog trenutka kad učenik napuni 18 godina škole će biti prisiljene zatražiti njegovu privolu da raspolažu s njegovim podacima, a time i da ih pokažu roditeljima. Ravnatelji srednjih škola kažu kako su za takvu mogućnost čuli, ali ne mogu u nju povjerovati, jer kako pojašnjava ravnateljica Prve riječke hrvatske gimnazije, Jane Sclaunich, za škole je to nemoguća misija.

'Uredba je vrlo strogo napravljena i na općoj razini, no smatram da se tako ne može provoditi, jer jedno je provedba Uredbe u bankarskom, a jedno u školskom sustavu. U ožujku će se održati sastanak ravnatelja srednjih škola i upravo će Uredba o zaštiti osobnih podataka biti jedna od tema', kazala je Sclaunich.