Iz ove nam kompanije kažu da je u prvih šest mjeseci ove godine u hidroelektranama ostvarena proizvodnja od 4,2 TWh, što je za 0,9 TWh manje nego u istom razdoblju prošle godine, u kojoj je ostvarena rekordna proizvodnja električne energije.

U svoje statistike nisu uključili izrazito kišne ljetne mjesece. U lipnju je, prema podacima DHMZ-a, u srednjoj i južnoj Dalmaciji te na dijelu sjeverozapadne Hrvatske bilo kišno do ekstremno kišno. Hrvatska je pak na karti DHMZ-a za srpanj gotovo cijela 'zelena,' što znači da je mjesec bio kišan, a negdje su zabilježene i rekordne količine padalina. Velika količina padalina uzrokovala je pak pad prihoda od turizma u srpnju, u kojem su na nekim destinacijama zabilježena čak 24 kišna dana.

U kolovozu je zelenom bojom označeno područje od Kvarnera pa sve do istočnih granica Hrvatske. Dojučerašnji predsjednik Uprave HEP-a Tomislav Šerić u kolovozu je pak izjavio da je 'kiša padala na krivim mjestima' jer je za rad hidroelektrana najbolje kad kiša pada u Bosni i Hercegovini i na nekim dijelovima dubrovačkog primorja. Zanimljiva je to izjava, posebice kada se u obzir uzme to da HEP ima hidroelektrane koje proizvode struju uz najmanji trošak u cijeloj Hrvatskoj, i to na Dravi, Kupi, Dobri, Cetini, Krki, Trebišnjici, Gackoj, Lici… Prema podacima DHMZ-a, na dubrovačkom je području, koje spominje Šerić, u srpnju palo tri do četiri puta više kiše od višegodišnjeg prosjeka za ovaj mjesec.

Iz HEP-a nam nisu bili voljni pojasniti gdje bi to bilo dobro da pada kiša, no financijsko izvješće o njegovom poslovanju u prvih šest mjeseci pokazuje da mu je definitivno svanulo sunce. HEP grupa je u spomenutom razdoblju ostvarila čistu dobit od 1,28 milijardi kuna, gotovo dvostruko više nego lani u istom razdoblju.

Naime blaga zima, a potom i obilne padaline, omogućile su HEP-u da glavnu uštedu ostvari na troškovima proizvodnje i nabave električne energije, smanjenih za čak 30,4 posto. Velika količina padalina omogućava pojačanu proizvodnu struje u hidroelektranama te smanjuje uvoz struje i znatno skuplju proizvodnju u termoelektranama.

'Izrazito povoljne hidrološke okolnosti s velikim dotocima vode omogućavaju intenzivnu proizvodnju električne energije u hidroelektranama te smanjenje nabave električne energije na tržištu, kao i smanjenje proizvodnje u termoelektranama, odnosno nabavu i troškove energetskog goriva. S time su povezani poslovni i financijski rezultati HEP-a', kažu nam. Na pitanje hoće li zbog povoljnih hidroloških uvjeta sniziti cijenu, podsjećaju da su to napravili prošle godine. No tada je cijena struje spuštena za pet do sedam posto i to nakon ulaska nekoliko konkurenata na tržište.

Tom je sniženju prethodilo poskupljenje od čak 20 posto u sušnoj 2012. 'Činjenica je da je hidrološka situacija povoljna. Za ovako kišovite godine mogućnost proizvodnje struje u hidroelektranama puno je veća. Lani je postignuta rekordna proizvodnja električne energije i nešto slično može se dogoditi i ove godine', kaže nam Damir Begović, energetski savjetnik i nekadašnji šef Uprave HEP-a

Kaže da hidrološki uvjeti najviše utječu na formiranje cijene električne energije. Na pitanje smatra li da bi Uprava HEP-a zbog velike količine oborina trebala sniziti cijenu, kaže: 'To je pitanje poslovne politike, no ovakav poslovni prihod daje priliku za donošenje takvih odluka.'