Vlada je u petak predložila Ustavnom sudu da ne prihvati prijedloge za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom Zakona o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku, poznatijem kao lex Agrokor, te najavila da će cjelovito očitovanje Vlade biti objavljeno uz odluku Suda. Takvo očitovanje Vlade, prihvaćeno na zatvorenom dijelu sjednice, dio je uobičajene procedure u sudskom postupku.

Proljetos, ubrzo nakon zaprimanja prijedloga Peđe Grbina (SDP) za ocjenu suglasnosti lex Agrokora s Ustavom, taj predmet dodijeljen je sucu izvjestitelju Ustavnog suda, koji provodi ustavnosudski postupak i odgovoran je za pravnu obradu predmeta. Zakon nalaže da Ustavni sud donosi odluke 'u pravilu u roku od najviše godinu dana', iako se u praksi od pravila itekako odstupa, pa se tako tzv. zakon o pobačaju na Sudu kiselio više od četvrt stoljeća. U kojoj je fazi lex Agrokor?

'Sigurno je da će Ustavni sud tom predmetu dati posebnu pozornost i da će ga nastojati riješiti u razumnom roku od godinu dana, ali to ne može nitko garantirati jer ovisi o tome kako će teći rasprave, što će se sve prikupiti u spisu itd. Sudac izvjestitelj odlučit će treba li eventualno tražiti mišljenje eksperata, odluke drugih ustavnih sudova ako su imali takve propise u Europi, potom zakonodavstva država članica Vijeća Europe, prakse Suda Europske unije... Sve to treba ispitati prije donošenja odluke, ali kako se radi o važnom predmetu, na njemu se ubrzano radi i tako će se nastaviti', rekao je Šeparović za tportal. 

Šeparović tvrdi da nema pritisaka na Ustavni sud zbog lex Agrokora, kako od Vlade, tako i od vlasnika Agrokora Ivice Todorića ili nekog trećeg. 'Odluka Ustavnog suda bit će donesena po najboljoj savjesti; nastojat ćemo je donijeti relativno brzo jer shvaćamo koliko je to važno', poručio je Šeparović. 

Ukoliko Ustavni sud donese odluku o lex Agrokoru tek u proljeće 2018., što bi bilo unutar 'razumnog roka', to bi značilo da će lex Agrokor - s institutom prinudne uprave u trajanju od 15 mjeseci, nakon čega u slučaju debakla povjerenika Ante Ramljaka nastupa stečaj - punih godinu dana proizvoditi akte sa spornim pravnim učincima, dakako ovisno o sadržaju sudske odluke. 

Ustavna stručnjakinja Sanja Barić, koja je u travnju itekako propitivala ustavnost lex Agrokora, konstatira da Ustavni sud kontinuirano, iz godine u godinu, smanjuje svoje zaostatke i nastoji poštovati odredbu o rješavanju predmeta u roku od godine dana.

'U posljednje vrijeme vidi se da reagiraju, pa i kad je bio u pitanju Zakon o lokalnim izborima, tzv. lex Vlahušić, sve je riješeno na vrijeme. A lex Agrokor? Da ga se mislilo ukinuti, to je trebalo već napraviti. Svakodnevno se donose akti, poput ugovora i sporazuma s vjerovnicima, koje se ne može retroaktivno ukidati, pa su posljedice takve da svako odugovlačenje znači samo daljnje kompliciranje situacije. Ni na koji način ne želim prejudicirati odluku, iako osobno ne vjerujem da će Ustavni sud ukinuti lex Agrokor', kaže Barić za tportal.

Koliko je važno to da se odluka donese što prije, s obzirom na već pokrenute postupke naplate duga protiv Konzuma i vezanih tvrtki i prijeteće tužbe protiv Hrvatske na međunarodnim sudovima? Bi li odluka Ustavnog suda osnažila poziciju Hrvatske?

'Kada jedna država sklopi međunarodni ugovor, to znači da ona preuzima i neke obaveze, a kada neko međunarodno sudište, koje je RH priznala kao stranka određene konvencije, donese presudu, onda tu presudu treba i provesti sukladno pravilima međunarodnog privatnog prava ili međunarodnog javnog prava, ovisno o čemu se konkretno radi. Pozitivna odluka Ustavnog suda svakako neće otežati situaciju Hrvatskoj, ali pomoć je vrlo relativna jer zakoni mogu biti sukladni s hrvatskim Ustavom i istovremeno protivni postojećim međunarodnim obvezama', rezimira Barić.

Napominje da je Ustavni sud, osim što je pravno, na neki način i političko tijelo, koje doduše ne provodi usku HDZ-ovsku ili SDP-ovsku politiku, nego 'širu i opću politiku i tu im se mora vjerovati – to je naprosto tako postavljeno'.

Znači li to da je Ustavni sud dužan u svakom slučaju prilagoditi svoje odlučivanje 'interesima države', pa će lex Agrokor proglasiti ustavnim čak i ako on to nije? 

'Dakle, ja imam ozbiljne sumnje, ali naravno da ustavni suci raspolažu podacima koji te sumnje mogu pobiti ili ih opravdati', zaključila je Barić. 

Palić: Lex Agrokor je kišobran nad Agrokorom

Ustavni stručnjak Mato Palić uvjeren je da će Ustavni sud odlučiti da je lex Agrokor suglasan s Ustavom. 

'Svakako bi bilo dobro da se o podnesenom prijedlogu za ocjenu ustavnosti odluči što prije, a siguran sam da će Ustavni sud zaključiti da lex Agrokor jest u skladu s Ustavom. Koliko god se iz aviona vidjelo da se radi o zakonu koji se odnosi baš na jednu tvrtku, formulacija je takva da se on može odnositi još na desetak drugih s više od 5.000 zaposlenih u Hrvatskoj. Da su ostavili formulaciju tako da se može primijeniti isključivo na Agrokor, zakon bi sigurno pao na Ustavnom sudu', tumači Palić, dodajući da je način na koji se Vlada umiješala u privatno vlasništvo proporcionalan javnom interesu.

Ističe da je lex Agrokor poslužio Agrokoru kao svojevrsni 'kišobran', jer se imovina tvrtki u koncernu ne može ovršiti, barem ne na teritoriju Hrvatske. Agrokorova imovina u drugim državama već se prelijeva na vjerovnike, 'ali neće moći uzeti Ledo, Zvijezdu, Belje... u Hrvatskoj', napominje Palić. No nije li se upravo zbog lex Agrokora Hrvatska našla izložena međunarodnim tužbama i potencijalnom naplatom štete iz državnog proračuna?

Podsjetimo, profesorica sa zagrebačkog Pravnog fakulteta Jasnica Garašić, najveći autoritet za stečajno pravo u Hrvatskoj, upozorila je u svibnju da lex Agrokor stoji na protuustavnim nogama i da se njime srlja u sasvim nepotrebnu pravnu zavrzlamu te otvara prostor za iznimno velike tužbe protiv RH.

U međuvremenu, tužbu protiv Agrokora pokrenuo je na sudu u New Yorku jedan od američkih fondova koji je sudjelovao u kreditiranju koncerna u vrijeme Ivice Todorića, a nije isključeno da će se i ta tužba prometnuti u tužbe protiv države. U Londonu su pokrenute tri međunarodne arbitraže, kojima će Sberbank, kako se pretpostavlja, pokušati dokazati da je lex Agrokor u suprotnosti s međunarodnim običajima. Uspiju li Rusi u tom naumu, otvara im se prostor za pokretanje tužbi protiv Hrvatske na međunarodnim sudovima sa zahtjevima za plaćanje velikih odšteta.

Palić ističe da bi pozitivna odluka Ustavnog suda, dakle potvrda da je lex Agrokor u skladu s Ustavom, definitivno pomogla Hrvatskoj u osnaživanju njezine pozicije na međunarodnim sudovima.

'Međunarodna arbitraža nije bila predviđena kao način rješavanja sporova'

'Potencijalno problematična situacija može se odnositi na vjerovnike koji u trenutku odobravanja kredita nisu mogli znati da će biti donesen lex Agrokor i staviti ih u nepovoljniju situaciju nego što bi bili po Stečajnom zakonu. Dakle, oni bi se mogli obratiti Europskom sudu za ljudska prava zbog povrede prava vlasništva koja je zajamčena Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, a Sud može samo konstatirati je li došlo do povrede i, ukoliko jest, odrediti naknadu štete koja ne prelazi 10.000 eura. Međunarodna arbitraža, poput one iz slučaja Ina - MOL, trebala je biti predviđena u samim ugovorima, ali ovdje toga nije bilo', kaže Palić. 

Podsjeća da lex Agrokor predviđa dvije mogućnosti: nagodbu ili stečaj Agrokora. 'Treće mogućnosti nema. Krajnji rok za nagodbu je 15 mjeseci od otvaranja postupka izvanredne uprave, koja će ići prema nagodbi, vjerojatno tražeći od vjerovnika da se u konačnici odreknu dijela svojih potraživanja. Dakle, odluka Ustavnog suda imat će itekako velike pravne implikacije za eventualne postupke protiv Agrokora, pogotovo u slučaju stečaja. Tu je, na neki način, odgovornost Ustavnog suda višedimenzionalna, jer je riječ o posebnom zakonu koji regulira veliki problem', kaže Palić.