U razdoblju od tri dana, od 6. do 9. lipnja - 373 milijuna građana Europske unije izlazi na izbore. Hoće li doći do preklapanja s parlamentarnim izborima u Hrvatskoj, koje teme su birači istaknuli kao najvažnije te hoće li zelene politike doživjeti poraz, odgovorili su gosti emisije 'U mreži Prvog'
'Koliko znamo iz medija, kad bi Sabor sve odradio po planu do 22. ožujka, došlo bi sigurno do određenog preklapanja, a onda bi datumi između kojih bi predsjednik Republike birao bile četiri nedjelje, zadnja u travnju i tri nedjelje u svibnju - 5., 12. i 19. svibnja. S obzirom na to da se EU izbori raspisuju 60 dana ranije, a hrvatski 30 dana ranije, znači da će predsjednik već 8. ili 8. travnja raspisati izbore', rekao je, gostujući u emisiji Hrvatskog radija 'U mreži Prvog', predstavnik Državnog izbornog povjerenstva (DIP) Slaven Hojski.
Napominje da čak i ako dođe do preklapanja, to neće iznenaditi DIP.
vezane vijesti
Voditeljica Ureda EP-a u Hrvatskoj Maja Ljubić Kutnjak osvrnula se na kampanju koju Ured EP-a provodi u Hrvatskoj kako bi potaknuo što veći broj građana da izađu na izbore. Kaže da je kampanja 'Iskoristi svoj glas' institucionalna, nestranačka kampanja Europskog parlamenta, čiji je cilj povećati izlaznost na izborima.
'U Hrvatskoj će to biti 9. lipnja. Kampanja ima dvije dimenzije. S jedne strane, informiramo građane o tome što je EU postigao u zadnjih pet godina, koji su to konkretni rezultati ovog saziv EP-a, a s druge strane informiramo građane o tome što zapravo znači demokracija i zašto je važno izaći na izbore. Svaki glas je važan i držimo da je glasanje najvažniji alat u rukama građana', rekla je.
Istaknula je da će se izbori održati u prvoj polovici lipnja te otkrila koliko ljudi ima pravo glasa. Objasnila je da se europski izbori održavaju od 6. do 9. lipnja, a s glasanjem prvi počinju Nizozemci, 6. lipnja, dok će neke zemlje glasati u subotu 8. lipnja.
'Procjenjuje se da će 373 milijuna građana imati pravo glasa, od toga čak 26 milijuna ima pravo prvi put izaći na izbore, a to su naši najmlađi birači. Prema posljednjim anketama, a zadnje su bile u prosincu 2023. godine, 53 posto građana kaže da će izaći na izbore', kazala je.
Profesor međunarodnih odnosa Goran Bandov pojasnio je koje su teme biračima najbitnije kada se radi o europskoj politici. Istaknuo je migracije i sigurnosna pitanja.
'Te teme najviše diraju i naše građane. Jedna od ključnih tema će biti pitanje migracija. Velik dio građana gleda migracije kroz sigurnosni aspekt. To je naravno povezano s ratom u Ukrajini i na Bliskom istoku. Osim tih sigurnosnih pitanja, ono pitanje koje je ključno za građane je pitanje inflacije, osjećaja da živite lošije nego što ste živjeli ranije zbog ekonomske situacije, i treće pitanje je pitanje klimatskih promjena jer ih sve više osjećamo', rekao je.
Istaknuo je da svaka država ima različitu kampanju prilagođenu vlastitom biračkom tijelu. Napominje a su teme u različitim državama 'dosta drugačije'.
'Danas razgovaramo o europskim izborima. To nisu klasični europski izbori. Oni nisu transnacionalni. Svaka država ima svoje europske izbore. Imat ćete 27 kampanja, od kojih će svaka biti prilagođena za svaku državu', rekao je Bandov, naglašavajući da bi zelene politike mogle doživjeti svojevrsni poraz jer im se dio birača, poglavito poljoprivrednici, odupiru.
'Europa se 2019. godine usmjerila u zelene politike. Nisam siguran da će naredna Europska komisija u potpunosti ići u tom smjeru. Vidimo da te zelene politike kod dijela građana nemaju potporu, dapače - vrlo su osjetljivi, poput poljoprivrednika koji su se digli u raznim državama EU-a', dodao je.
