HPB je, naime, 2007. i 2008. godine dala 88,8 milijuna kuna kredita tvrtki Nominat d.o.o. sa sjedištem u Zagrebu, uz založno pravo na zemljište u Dugoj Uvali, općina Marčana, u neposrednoj blizini već izgrađenog hotela i turističkog naselja Croatia, službeno procijenjeno na svega 755.900 kuna, otkriva Ipress.hr u suradnji s tportalom

U Općini Marčana su više godina trajali sukobi oko donošenja Prostornog plana, gdje se optuživalo općinske čelnike da su radili u korist pojedinaca i tvrtki koje nemaju sjedište u općini, a na štetu žitelja. Prostorni je plan stoga na snagu stupio tek koncem prošle godine.

Jedan od sumnjivih poslova koji se dogodio u Dugoj Uvali je i kupovina, odnosno knjiženje javnosti malo poznate tvrtke Nominat na 94.283 m2 šumskog zemljišta, kojim se potom baratalo kao pokrićem za višemilijunske kredite kod HPB-a.

Uloga Marija Ježića

Najprije je tvrtku Veris trgovina osnovao stanoviti Mario Ježić iz Zagreba. Ježić je naručio elaborat procjene tržišne vrijednosti zemljišta u Dugoj Uvali. U listopadu 2006. procjenitelj Mirko Kožulj je tada šumsko zemljište koje je Veris kupio u Dugoj Uvali procijenio na 755.900 kuna, nakon čega je Veris osnovao tvrtku Nominat i te nekretnine unio u njezin temeljni kapital.

Za direktora Nominata imenovan je Željko Brekalo iz Sesveta. U kapital Nominata su, dakle, uz uobičajeni temeljni ulog od 20.000 kuna, unijete navedene nekretnine u vrijednosti od 755.900 kuna. Iz ugovora Verisa i Nominata iz prosinca 2006. godine vidljivo je da je vrijednost unesenih nekretnina 'misteriozno' porasla na 33 milijuna kuna, od čega je 32,2 milijuna kuna iznos potraživanja Hrvatske poštanske banke d.d. s osnova upisanog založnog prava na nekretnini pod brojem Z-949/06. Pod tim su brojem zapravo skrivene sve zemljišne čestice iz Duge Uvale s kojima je cijeli posao i pokrenut.

Na tom je zemljištu najprije postojala hipoteka za kredit HPB-a od 4.350.000 eura, što je kasnije brisano, potom slijedi hipoteka zagrebačke Nava banke za kredit u visini od devet milijuna kuna, što je također brisano, a zatim u prosincu 2007. slijedi HPB-ovo založno pravo za kredit od 55,8 milijuna kuna te još jedno, u listopadu 2008, na 33 milijuna kuna, što je i dalje aktivno.

U tvrtki Nominat Glas Istre i Mehanika

Tijekom svih ovih kreditnih poslova odvijale su se zanimljive vlasničke promjene u Nominatu, zbog kojih je vjerojatno Nominat i osnovan. Brekalo je u travnju 2008. godine ugovorom prenio 70 posto udjela u Nominatu na tvrtku Mehanika d.d. Pula.

Ugovor u ime Mehanike potpisuje član uprave Predrag Škuljević. Već za osam mjeseci, 8. prosinca 2008. godine, Mehanika od svojih 70 posto udjela u Nominatu, 20 posto prenosi tvrtki Glas Istre. Time od 31,4 milijuna kuna temeljnog kapitala Nominata na Brekalu ostaje 9,4 milijuna kuna, Mehanika ima 15,7 milijuna kuna, a Glas Istre 6,3 milijuna kuna

Navedeni temeljni kapital sastoji se od uplate u novcu (20.000 kuna), tzv. rezervi (30,6 milijuna kuna) i nekretnina (755.900 kuna). Potpisnici ugovora o prijenosu između Mehanike i Glasa Istre su Škuljević i Željko Žmak, predsjednik uprave Glasa Istre, koji se za 20 posto udjela obvezao platiti 6,5 milijuna kuna.

Prateću Odluku o promjeni člana društva, temeljnih uloga, poslovnih udjela i izmjeni društvenog ugovora potpisuju Brekalo, Škuljević u ime Mehanike i Đani Bažon, u ime Glasa Istre.

Zanimljivo je da je 'zagrebački' dio vlasničkih promjena vodio javno-bilježnički ured Anice Hukelj, javnosti poznate iz afere peti ortak s Miroslavom Kutlom i Ivićem Pašalićem. 'Istarski' dio išao je preko ureda javne bilježnice Nansi Kopić.

Odvjetnik Frančula riješio vlasničke odnose

Sama povijest zemljišnih čestica na ime kojih je HPB dala kredite teške 88,8 milijuna kuna i upisala hipoteku više je nego zanimljiva. Riječ je očito o dugo pripremanom poslovnom pothvatu svih uključenih aktera, koji započinje rješavanjem vlasničkih odnosa nad nekad nacionaliziranim zemljištem, a za što je još od 2005. godine bio zadužen pulski odvjetnik Rudolf Frančula, ujedno i odvjetnik Glasa Istre.

Frančula je, ukratko, rješavao upise vlasništva u zemljišnim knjigama za šest nasljednika nad više od 20 hektara. Jedna je parcela pritom pripala i njemu, a nakon svega, dio zemljišta, navedenih 9,5 hektara, prodan je Verisu, kasnije Nominatu.

Treba reći da je cijena šumskog zemljišta u Istri nekoliko eura po metru četvornom. U međuvremenu je, međutim, Prostornim planom Općine Marčana Nominatu urbanizirano najprije 7,4 hektara zemljišta, da bi ta površina tijekom procedure donošenja Prostornog plana u konačnici bila smanjena na 4,7 hektara u statusu turističkog neuređenog zemljišta.

Posebna priča je vjerojatno način na koji je šumsko zemljište ipak urbanizirano, dok je građanima uskraćena urbanizacija zemljišta uz naselja.

Treba podsjetiti, ime Predraga Škuljevića se, osim uz tvrtku Mehanika, vezuje i uz poduzeće Parting Istra, kao osnivača Mehanike te Nezavisnu istarsku televiziju. U tim tvrtkama nalazimo i imena pokojnog Đanija Bažona, Vinka Dražića i Željka Žmaka. Uz Parting Istru se povezuju Milan Naperotić, poznat iz priče o Hypo banci i njezinim poslovima u Istri te prije navedene osobe.

Glas Istre pred stečajem?

Nije poznato na što je Nominat, iza kojeg su, dakle, Mehanika i Glas Istre, utrošio enormno visoke kredite HPB-a uzete na temelju zemljišta u Dugoj Uvali. Prema još nepotvrđenim informacijama, međutim, Glas Istre je u velikim financijskim problemima, moguće i pred stečajem zbog preopterećenosti poslovanja dugovima koji se procjenjuju na više od 100 milijuna kuna.

I povezane tvrtke su zadužene ili pod ovrhom. Od onog što je javno dostupno, vidljivo je da NIT ima 11 milijuna kuna kredita kod HPB-a, nad dovršenom zgradom Mehanike u Puli u Ulici A. K. Miošića 4 hipoteku u visini od 4,35 milijuna eura ima Hypo banka, a Mehanika je opterećena i ovrhom koju je upisao Dario Kop d.o.o. iz Vodnjana.

Glas Istre je, navodno, jamac Mehanici za kredit kod Hypo banke za zgradu u Puli, a nije poznato kako je riješeno jamstvo tvrtkama Đanija Bažona u visini od 30 milijuna kuna koje je u ime Glasa Istre potpisao Žmak. Također, Glas Istre je najavljivao izgradnju zgrade Medijskog centra, za što je, moguće je, također uzet kredit.